LONDON, 19. listopada (Hina/Reuter) - Uporno rusko protivljenje tome da NATO zapovijeda mirovnim snagama u BiH motivirano je nacionalnim ponosom i željom da se ograniči utjecaj bivšeg ruskog neprijatelja iz doba hladnog rata. No, to
ipak nije sve, ocjenjuje u četvrtak Reuter iz pera svojeg diplomatskog urednika.
LONDON, 19. listopada (Hina/Reuter) - Uporno rusko protivljenje tome
da NATO zapovijeda mirovnim snagama u BiH motivirano je nacionalnim
ponosom i željom da se ograniči utjecaj bivšeg ruskog neprijatelja iz
doba hladnog rata. No, to ipak nije sve, ocjenjuje u četvrtak Reuter
iz pera svojeg diplomatskog urednika. #L#
Zapadni diplomati koji su upoznati s tom temom tvrde da postoji jedan
posve prozaičan razlog tom protivljenju. Rusija naime ne želi platiti
svoj udio u operaciji koju vodi NATO-savez, za koju se procjenjuje
da će trajati godinu dana i koštati najmanje pet milijardi dolara.
"O tome se iz očitih razloga ne priča mnogo u javnosti", rekao je
jedan zapadni diplomat. "Rusi nam govore kako žele da netko drugi
plati, NATO, UN, bilo tko. Samo ne oni. Oni kažu da si to ne mogu
priuštiti."
Predsjednik Boris Jeljcin je u srijedu ponovno isključio mogućnost da
ruski vojnici budu pod zapovjedništvom NATO-a, a ruski i saveznički
dužnosnici bi se trebali sastati u četvrtak u Bruxellesu kako bi
razgovarali o tom problemu.
Na prvi pogled može se učiniti čudnim da se Rusija protivi NATO-ovom
preuzimanju zapovjedništva u BiH, ako želi da drugi plate umjesto nje.
No, dok mnogi konkretni detalji tek trebaju biti dogovoreni,
Sjevernoatlantski savez je odlučio da svaka država koja namjerava u
BiH poslati svoje vojnike, bilo da se radi o jednoj od 16 članica
Saveza ili nekome izvana, treba također sudjelovati i u podjeli
troškova.
Očekuje se da će operacija, u koju će biti uključeno 60.000 vojnika,
koštati oko 15 milijuna dolara na dan, što je oko tri puta više od
sadašnje mirovne operacije UN-a na području cijele bivše Jugoslavije.
"Radit će se uglavnom o samofinanciranju i oni koji žele sudjelovati
to znaju", rekao je drugi diplomat.
Ako se financiranje dogovori u sklopu UN-a, tada će pritisak na
Rusiju biti nešto slabiji. No, Ujedinjeni narodi su doslovce
bankrotirali - uglavnom zbog neplaćenih dugova SAD-a, Rusije i drugih.
S obzirom na tešku gospodarsku situaciju i vojni proračun iscrpljen
borbama u Čečeniji, Rusija se našla pred teškim izborom.
Da bi utišao kritike nacionalista kod kuće, Jeljcin mora igrati ulogu
velikog igrača na europskoj i svjetskoj pozornici. Rusija je ponudila
20.000 vojnika, što bi otprilike trebalo odgovarati predloženom broju
američkih vojnika unutar snaga NATO-a.
No, ako Moskva želi biti veliki igrač, morat će i platiti.
Taj problem jasno odražava borbu Rusije da zadrži svoj image
dostojnog nasljednika sovjetskog supermoćnika.
Još jedno poniženje za Moskvu će biti i to da su druge države, bivši
sovjetski sateliti koji se danas natječu oko ulaska u NATO,
dobrovoljno ponudile sudjelovanje svojih vojnika u savezničkoj misiji,
a nisu niti zatražile da ih se oslobodi plaćanja udjela.
Zapadni saveznici su se do sada trudili zaobići raspravu o novcu kako
ne bi Rusiju doveli u situaciju da se osjeća kao siromašni rođak.
Umjesto toga, u središtu pozornosti glede operacije u BiH bila su
vojna pitanja zapovjedništva i kontrole.
Moskva je predložila i zajedničko ili naizmjenično zapovjedništvo
Rusije i NATO-a, no Washington je tu ideju već nekoliko puta odbio.
Nejasno je i kakvu će točno ulogu u operaciji imati ruske snage.
Na sastanku velikih sila u Moskvi početkom tjedna, zapadni su
diplomati istaknuli važnu ulogu Moskve u mirovnom procesu.
"Mi svakako želimo da Rusija bude uključena u događaje u BiH, ona se
ne treba osjećati isključenom iz Europe", rekao je drugi zapadni
diplomat. "Problem je kako to možemo učiniti, a da oni pritom ne budu
osramoćeni".
Jedno od mogućih rješenja je da NATO zatraži donacije od bogatijih
članica UN-a koje ne sudjeluju u operaciji, kao što su Japan i
Saudijska Arabija. Dio tih novaca mogao bi se iskoristiti za pomoć
Rusiji.
Ali, diplomati su rekli da bi iznimka s Rusijom mogla prouzročiti
prosvjede među europskim državama koje nisu članice NATO-a, a već su
pristale same platiti svoj dio.
(Hina) sm sv
191540 MET oct 95