ZAGREB, 18. listopada (Hina) - U povodu 150. godišnjice rođenja glasovita arhitekta njemačkog podrijetla Hermana Bollea, ugledna književnica, povjesničarka umjetnosti i dobra poznavateljica graditeljeva djela, dr. Željka Čorak održala
je večeras u zagrebačkom Goethe Institutu predavanje pod naslovom "Herman Bolle-Veliki hrvatski arhitekt iz Njemačke". Predavanje je bilo popraćeno polusatnim dokumentarnim filmom o Bolleovu djelu pod naslovom "Graditelj i njegov grad", za koji je dr. Čorak također napisala scenario.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - U povodu 150. godišnjice rođenja
glasovita arhitekta njemačkog podrijetla Hermana Bollea, ugledna
književnica, povjesničarka umjetnosti i dobra poznavateljica
graditeljeva djela, dr. Željka Čorak održala je večeras u zagrebačkom
Goethe Institutu predavanje pod naslovom "Herman Bolle-Veliki hrvatski
arhitekt iz Njemačke". Predavanje je bilo popraćeno polusatnim
dokumentarnim filmom o Bolleovu djelu pod naslovom "Graditelj i njegov
grad", za koji je dr. Čorak također napisala scenario. #L#
Herman Bolle je rođen 1845. godine u obitelji izbjeglih francuskih
Hugenota. Po završetku graditeljske obrtne škole u rodnome Koelnu, te
studija povijesti umjetnosti u Bonnu i likovne Akademije u Beču,
dolazi na poziv đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera i
Izidora Kršnjavog u Hrvatsku 1879.(sudjeluje u gradnji đakovačke
katedrale) gdje sve do svoje smrti 1926. djeluje kao graditelj,
restaurator i pedagog, ostavivši za sobom više od 120 objekata koji se
danas smatraju spomenicima hrvatske kulturne baštine. Najviše traga
Bolle je ostavio u Zagrebu za koji se može kazati da je njegov
autorski grad, istaknula je u uvodu predavanja dr. Čorak. Bolle je u
Zagrebu projektirao između ostalog palaču Muzeja za umjetnost i obrt
i Obrtne škole (koju je osnovao 1882. i njome ravnao trideset i dvije
godine), zatim arkade na Mirogoju, zgradu kemijskog laobratorija na
Strossmayerovu trgu, zgradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
te mnoge manje objekte.
Dr. Čorak posebno se osvrnula na Bolleov restauratorski rad.
Restaurirao je crkvu Sv. Marka u Zagrebu, kao i mnoge samostane i
crkve diljem Hrvatske (Marija Bistrica, Ilok i dr.). Bolleov najveći
i najkontorverzniji restauratorski zahvat bila je obnova zagrebačke
katedrale kojoj je rušenjem Bakačeve kule i dogradnjom dva 105 metara
visokih zvonika u neogotičkom stilu podario potpuno nov izgled kakav
je zadržala do danas zbog čega je, smatra dr. Čorak, bio godinama
nepravedno okrivljavan.
(Hina) rj dd
182350 MET oct 95