SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 18. listopada (Hina) ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio Predsjednika Vlade Republike Mađarske Gyulu Horna. U pratnji mađarskog premijera su bili ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs (Laslo Kovač), politički državni tajnik u Uredu Vlade Csaba (Čaba) Tabajdi te mađarski veleposlanik u RH Zsolt Szalay (Žolt Salaj). Tijekom razgovora, istaknuta je zainteresiranost dviju država za razvitak što tješnijih odnosa posebice na području gospodarstva, odnosno prometa i veza. U sklopu mirovnih napora međunarodne zajednice, Predsjednik Republike je s mađarskim Premijerom razgovarao o potrebitosti što brže reinegracije okupiranih hrvatskih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak RH. Predsjednik Republike je u svezi s tim istaknuo želju da do reintegracije dođe mirnim putem, kako bi se izbjegle nepotrebne ljudske žrtve te dodatno iseljavanje civilnog pučanstva. Ukoliko to neće biti postignuto, Hrvatska će biti prisiljena poduzeti sve korake kako bi prekinula neodrživo stanje na okupiranim područjima, rekao je Predsjednik Republike, te je izrazio nadu da će Mađarska uložiti sve napore kako bi pridonijela što bržem postizanju cijelokupnog mirovnog sporazuma. Premijer Horn je potvrdio stav Mađarske da su istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem sastavni dio Republike Hrvatske, te je rekao da će kao susjedna država i u svojstvu Predsjednika OESS-a iznijeti konkretne prijedloge srbijanskim vlastima kako bi bilo postignuto mirno riješenje u što kraćem roku. Ovo je presudna faza mirovnih pregovora, istaknuo je mađarski Premijer, dodavši da je potrebno upotrijebiti sva diplomatska i gospodarska sredstva kako bi bila okrunjena uspjehom. CARTAGENA - Na marginama sastanka na vrhu nesvrstanih u Cartageni (Kartahena), koji sjednicom šefova država ili vlada danas ulazi u svoju završnu fazu, odvijaju se učestali bilateralni susreti kojima glavnina zemalja sudionica pridaje jednaki, ako ne i veći značaj u odnosu na glavni program summita. Izaslanstvo Republike Hrvatske, zemlje promatrača u Pokretu nesvrstanih, predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem imalo je tako proteklog dana bilateralne sastanke s vođama izaslanstava Libanona, Singapura, Finske i Austrije, trilateralni sastanak s izaslanstvom Bugarske i BiH, a potpisan je i protokol o uspostavi diplomatskih odnosa Hrvatske i Etiopije. Protokol su potpisali ministar Granić i etiopski ministar vanjskih poslova Seyouma Mesfin. U razgovoru s čelnicima izaslanstava Libanona i Finske bilo je govora o razvoju bilateralne suradnje, posebice na gospodarskom planu, završetku rata u BiH i rješavanju krize u regiji. Završna faza mirovnog procesa i mogući doprinos zemalja iz regije u povratku mira i normalizaciji odnosa bili su glavne teme trilateralnog sastanka ministra Granića, Muhameda Šaćirbeja i zamjenika bugarskog ministra vanjskih poslova Ivana Kristova. Na sastanku sa singapurskim ministrom vanjskih poslova S. Jayakumarom postignut je dogovor o razmjeni nerezidencijalnih veleposlanika. Singapur kao jedno od glavnih trgovinskih i financijskih središta Azije pokazuje veliko zanimanje za prisutnost na hrvatskom tržištu i znatno povećanje opsega robne razmjene, a posebice za mogućnost uspostave slobodne carinske zone u luci Rijeka. S austrijskom državnom tajnicom u ministarstvu vanjskih poslova Ferrero-Wallner održana je redovita razmjena mišljenja o mirovnom procesu, stanju u regiji i drugim pitanjima iz međunarodne politike. WASHINGTON - Mirovni pregovori o BiH održat će se u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson (Rajt-Peterson) pokraj Daytona (Dejtona) u saveznoj državi Ohio (Ohajo), potvrdio je danas američki državni tajnik Warren Christopher. "Predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije doći će u zrakoplovnu bazu Wright-Patterson kod Daytona, Ohio", izjavio je Christopher pred Odborom za sigurnost američkog Kongresa Christopher i dodao da to mjesto "omogućava privatnost potrebnu za uspješne pregovore". Predsjednici Hrvatske, Srbije i BiH će u bazu doputovati oko 31. listopada, a njima će se pridružiti predstavnici Kontaktne skupine za BiH. Sastanak će otvoriti Christopher, a glavni američki pregovarač bit će Richard Holbrooke. ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader razgovarao je danas, u sklopu susreta predsjednika Vlada i visokih izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Mađarske, s mađarskim ministrom vanjskih poslova Laszlom Kovacsem (Laslo Kovač). Dr. Sanader je gosta iz Mađarske izvijestio o inicijativama međunarodne zajednice za rješenje krize na području nekadašnje Jugoslavije, te o pripremama za mirovnu konferenciju koja bi krajem mjeseca trebala početi u Sjedinjenim Američkim Državama. Obje su strane izrazile visoku suglasnost i identične poglede na rješenje krize i uređenje poratnih odnosa u regiji. Ministar Kovacs je naglasio čvrstu potporu Mađarske teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Hrvatske. Mađarska reintegraciju istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Hrvatske vidi kao dio globalnog rješenja cjelokupne krize na ovim prostorima, rekao je Kovacs dodavši da bi međusobno priznanje država nastalih nakon raspada Jugoslavije pospješilo normalizaciju sveukupnih odnosa u ovoj regiji. U razgovoru su još jednom potvrđeni dobri bilateralni odnosi između Hrvatske i Mađarske na čijem će se jačanju i dalje raditi. ŽENEVA - Sudionicima 46. sjednice Izvršnog odbora UNHCR-a koja se pod predsjedanjem visoke povjerenice UN-a za izbjeglice Sadako Ogate održava u Ženevi do 20. listopada obratio se danas i otpravnik poslova stalne misije RH pri UN-u u Ženevi Neven Madey. Hrvatski predstavnik podsjetio je nazočne na iznimne žrtve i napore hrvatske Vlade u zbrinjavanju milijun i sto tisuća izbjeglica i prognanika tijekom četverogodišnje srpske agresije na Hrvatsku i BiH. U otežanim okolnostima s procijenjenom ratnom štetom od 20 milijardi dolara Hrvatska je uspjela sama osigurati dvije milijarde dolara za njihovu skrb kao i dodatnih 420 milijuna njemačkih maraka za školovanje i zdravstvenu zaštitu prognanika. Hrvatska je sada u situaciji da organizira povratak 121.792 osobe na novooslobođena područja i prema vladinoj uredbi povratak će se organizirati u tri faze, izvijestio je Neven Madey naglasivši da će se povratnicima pružiti jednaka financijska i humanitarna pomoć te socijalna i zdravstvena zaštita kao i izbjeglicama. BEČ - U Beču je danas održano zasjedanje 6. redovite konferencije šefova vlada Radne zajednice Podunavskih regija, na kojoj je prihvaćena "Rezolucija o obnovi država sljednica bivše Jugoslavije" kao i izjava pod nazivom "Izbjeglice i podunavski prostor". Izaslanstvo Republike Hrvatske predvodio je ministar u Vladi dr. Ivan Majdak, a u njemu je sudjelovao i vukovarsko-srijemski župan Matej Janković. "Rezolucijom o obnovi država sljednica bivše Jugoslavije" Radna zajednica Podunavskih regija "poziva sve odgovorne čimbenike, da što prije nađu stabilno, miroljubivo i pravedno rješenje". Smatrajući da samo odgovarajuće gospodarske osnove mogu predstavljati temelj osiguranju trajnog mira te da su kadre osigurati "stanovnicima ovih regija" dostojnu budućnost, u rezoluciji se navodi da će se "podunavske regije, članice Radne zajednice, u svojoj sferi utjecaja truditi da pridonesu obnovi podunavskih regija Republike Hrvatske, kao i obnovi svih ostalih ratom pogođenih regija". U tzv. Bečkoj izjavi Radne zajednice Podunavskih regija o temi "Izbjeglice i podunavski prostor" utvrđeno je da će članice Radne zajednice redovito razmjenjivati pozitivna iskustva glede integracije izbjeglica, čvrsto surađivati s nevladinim organizacijama na provedbi integracijskih projekata izbjeglica na lokalnoj i regionalnoj razini te različitim mjerama stvarati u javnosti klimu tolerancije i uzajamnog prihvaćanja. BONN - Njemačka će najvjerojatnije poslati 5.000 vojnika u BiH, koji će djelovati u sastavu međunarodnih mirovnih snaga, izjavio je u srijedu njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel. U svojem obraćanju pješačkim postrojbama njemačke vojske u Schneebergu (Šneberg), Kinkel je rekao da će "vjerojatno između 3.000 i 5.000 njemačkih vojnika biti poslano u BiH". "Njemačka neće slati borbene postrojbe, nego medicinske, inženjerijske i transportne koje će pružati podršku ostalim postrojbama", rekao je Kinkel. Dodao je da će u BiH također biti poslane zračne i pomorske snage te da će njemačke postrojbe biti stacionirane u Hrvatskoj. Kako se očekuje, vlada kancelara Helmuta Khola treba 24. listopada donijeti odluku o postrojbi u BiH, koju će zatim odobriti njemački parlament. MOSKVA - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Nikolaj Afanasjevski ponovio je u srijedu da Rusija ne može dopustiti svojim postrojbama da se pridruže međunarodnim mirovnim snagama u BiH pod zapovjedništvom NATO-a. "Rusija polazi sa stajališta da ta operacija mora jamčiti potpunu provedbu mirovnog sporazuma u BiH, zato je sudjelovanje naših postrojbi pod zapovjedništvom NATO-a neprihvatljivo", rekao je Afanasjevski. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova dodao je da će pitanje zapovjedništva nad mirovnim snagama u BiH, biti jedna do središnjih tema sastanka između Borisa Jeljcina i Billa Clintona koji će se sljedećeg mjeseca održati u SAD. VATIKAN - Ivan Pavao II. je u srijedu zaželio da Sjedinjene Države "ostanu zemlja slobode i obrane života". On je govorio o svom posjetu UN i Sjedinjenim Državama od 4. do 9 listopada na tjednoj audijenciji u nazočnosti 10.000 hodočasnika okupljenih na trgu Svetog Petra u Vatikanu. Papa je podsjetio da jedna demokratska zemlja "postoji ili prestaje postojati prema istini i vrijednosti kojima se inspirira i koje brani". "Te vrijednosti ne određuju glasovi većine ili želje onih koji su glasniji, već načela Božjeg zakona u srcu ljudi". ŽENEVA - Švicarska vlada pristala je u srijedu Međunarodnom sudu UN-a za ratne zločince u Den Haagu izručiti šest osoba koje se nalaze u švicarskim zatvorima a osumnjičene su da su počinile ratne zločine, doznaje se od službenih izvora u Ženevi. Vlada je donijela tu odluku nakon višemjesečnih rasprava o tome može li zakonodavstvo neutralne Švicarske priznati pravnu nadležnost suda UN-a. Odluka o izručenju šestorice optuženih za ratne zločine, petorice s prostora bivše Jugoslavije i jednog iz Ruande, vrijedi osam godina. (Hina) sb 181759 MET oct 95