BANKARSTVO: IZMEĐU RESTRIKTIVNOSTI I PROFITABILNOSTI

ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Restriktivnim mjerama središnja banka brani utvrde stabilizacijske politike - tečaj kune i cijene. Poslovne banke teže pak što profitabilnijem poslovanju. U ovom odmjeravanju interesa između središnje i poslovnih banaka nameće se pitanje gdje leži točka pomirenja između restriktivnosti i profitabilnosti. Pitanje je i gdje leže uzroci poteškoća banaka s likvidnošću te, konačno, kakve bi ožiljke na hrvatskom gospodarstvu mogao ostaviti daljnji rast kamatnih stopa. Međunaslov: Porast kamatnih stopa Početkom listopada nekoliko je hrvatskih banaka povećalo kamatne stope. Zagrebačka je banka kamate na kredite prvoklasnim dužnicima povećala sa 16 na 19 posto, a ostalima s 19 na 23 posto godišnje. Njezin potez slijedila je i Riječka banka koja je aktivne kamate povećala s 20 na 24 posto, te nekoliko manjih banaka kao što su Partner, Riadria i Sisačka banka. Istodobno su te banke povećale i kamate na kunske depozite i to uglavnom na oročena sredstva i to pretežito za dva postotna poena. To je, kako je priopćila Zagrebačka banka, odgovor na novo povećanje restriktivnosti u mjerama Narodne banke Hrvatske. Naime, na posljednjoj je sjednici Savjet NBH povećao stopu po kojoj će ovoga mjeseca poslovne banke upisivati obvezne blagajničke zapise. To je, kako je priopćeno iz NBH, nužno za provedbu stabilizacijski usmjerene novčane politike. No, to je ujedno i priličan udar na likvidnost banaka. Tako će, primjerice, Zagrebačka banka, uz 977 milijuna kuna koje je već dosad na osnovu obvezne rezerve plasirala na račun NBH, ovoga mjeseca morati izdvojiti dodatnih 40 milijuna kuna. Restriktivnim mjerama središnja banka brani utvrde stabilizacijske politike - tečaj kune i cijene. Poslovne banke teže pak što profitabilnijem poslovanju. U ovom odmjeravanju interesa između središnje i poslovnih banaka nameće se pitanje gdje leži točka pomirenja između restriktivnosti i profitabilnosti. Postavlja se i pitanje gdje leže uzroci poteškoća banaka s likvidnošću te, konačno, kakve bi ožiljke na hrvatskom gospodarstvu mogao ostaviti daljnji rast kamatnih stopa. Međunaslov: Strukturni problemi hrvatskog bankarstva Premda Narodna banka Hrvatske već mjesecima upozorava da je cijena novca u Hrvatskoj previsoka, posljednje povećanje kamata poslovnih banaka nije izazvalo previše uzbuđenja u središnjoj banci. Ovo povećanje i nije neko iznenađenje, pošto kamate gotovo neprestano rastu, kaže direktor direkcije za istraživanja NBH mr. Velimir Šonje. Primjerice, u prvom ovogodišnjem tromjesečju u Hrvatskoj je prosječna aktivna kamata bila 17, a danas je oko 22 posto. Rast kamata posljedica je nekoliko strukturnih problema hrvatskog bankarstva, objašnjava mr. Šonje. U prvom redu, starih loših plasmana najvećih banaka i imobiliziranost, procijenjuje se, između 60 i 80 posto sredstava banaka. Pored toga, banke u kamate uračunavaju rizik naplate kredita, što proizlazi iz toga što u nas gotovo i nema prisilne naplate dugovanja, stečajeva... Stoga banke ne mogu biti sigurne da će im klijenti uopće vratiti kredite. Treći je strukturni problem neefikasnost banaka, što je posljedica nedostatka konkurencije. Da, u Hrvatskoj ima više od 50 banaka, kaže mr. Šonje, no ne može se govoriti o konkurentnosti, pošto manje banke gotovo uvijek slijede one veće. Ako, primjerice, jedna od većih banaka poveća kamate, to će kao alibi iskoristiti i manje banke te na taj način povećati svoje ionako velike dobiti. To je naprosto pat pozicija, pošto male banke nisu dovoljno jake da bi povećale obujam poslovanja, a smanjile kamate, objašnjava mr. Šonje. Da bi povećale obujam poslovanja, te bi banke trebale zaposliti više ljudi, otvoriti više poslovnica itd., a to bi pak povećalo troškove njihova poslovanja. Stoga je logično što manje banke "linijom manjeg otpora" slijede veće. No, zbog toga unutar hrvatskog bankarskog sustava nedostaje konkurentnosti. Taj bi se problem mogao riješiti ulaskom inozemnih banaka u Hrvatsku, smatra mr. Šonje te navodi primjer Mađarske koja je donedavno imala sličan problem. Kako je u Mađarsku ulazilo sve više stranih banaka, a danas u toj zemlji oko 20 posto ukupnih plasmana predstavljaju krediti inozemnih banaka, rasla je i konkurentnost u bankarskom sektoru, pa su postupno pale i kamate. Međunaslov: Politika obvezne rezerve Osim ta tri strukturna problema, od ove godine na rast kamata u hrvatskim poslovnim bankama utječe i politika obvezne rezerve, kaže mr. Šonje. Kako bi ublažila pritisak na tečaj kune, koji je izuzetno osjetljiv na kretanje likvidnosti, ove je godine središnja banka u nekoliko navrata povećavala ili stopu izdvajanja obvezne rezerve ili upisivanja obveznih blagajničkih zapisa. No, dok se na taj način održavao stabilan tečaj domaće valute, bankama je na raspolaganju ostajalo sve manje sredstava za poslovanje, zbog čega su, logično, povećavale kamate. Jasno je da se obvezna rezerva i obvezan upis blagajničkih zapisa ne mogu povećavati u beskonačnost, kaže mr. Šonje, stoga je na posljednjoj sjednici Savjeta NBH odlučeno da se na likvidnost bankarskog sustava pokuša utjecati povećanjem kamata na dobrovoljno upisane blagajničke zapise. Naime, da bi se zaustavio rast cijene novca, središnjoj su banci na raspolaganju dva sredstva. Ili smanjenje obvezne rezerve, ili nuđenje veće kamate na dobrovoljno upisane blagajničke zapise. Potražnja za novcem ne bi opravdala smanjenje obvezne rezerve, smatra mr. Šonje. Jest da se i pravne osobe i građani žale na nedostatak kredita, no pitanje je komu bi i pod kojim uvjetima banke, da imaju više sredstava, odobravale zajmove. Vrlo je moguće da bi krenule u neracionalnu kreditnu ekspanziju, što bi vrlo brzo moglo rezultirati krizom bankarstva, kaže mr. Šonje. Stoga je središnja banka odlučila odmrznuti kamatu na blagajničke zapise. Na taj način NBH nastoji privući višak sredstava iz banaka, a da im ujedno omogući veću dobit. Tako je, primjerice, na zapise upisane na rok od 35 dana početkom listopada prosječna kamatna stopa porasla na 23 posto s 22 posto koncem rujna. Međunaslov: Nije nužno jačanje inflacijskih pritisaka Kako bilo, kamate rastu, stoga se postavlja pitanje da li će njihov uspon izazvati i jačanje inflacijskih pritisaka. Logično bi bilo da se poskupljenje proizvodnje odrazi na proizvođačke, a potom i maloprodajne cijene. Posljednje povećanje kamata ne bi nužno trebalo pojačati inflacijske pritiske, smatra mr. Šonje. O tomu da li će proizvođačke cijene porasti ovisi o proizvođačima i njihovoj dobiti. Odnosno, o tomu da li će se proizvođači odlučiti na smanjenje profita ili će povećanje troškova proizvodnje ugraditi u cijene. Pored toga, u Hrvatskoj se inflacija uglavnom kreće pod utjecajem tečaja i proračunskog deficita, objašnjava mr. Šonje. Tako je, primjerice, rujanski skok cijena na malo od 1,6 posto uglavnom posljedica povećanja akciza vezanih uz proračun i utjecaja cijena sezonskih proizvoda. No, moguće je, kaže mr. Šonje, da je neke trgovce na povećanje cijena naveo i rast tečaja marke, koji je tijekom kolovoza i rujna porastao gotovo tri posto. Inače, politika je središnje banke da inflaciju kontrolira upravo spriječavanjem većih tečajnih oscilacija. Zbog toga u posljednje vrijeme NBH brani tečaj kune intervencijama na deviznom tržištu. Tako je od konca rujna do danas NBH održala devet aukcija na kojima je poslovnim bankama prodavala devize. Premda se ne radi o većim intervencijama (NBH je prodala oko 34 milijuna maraka), početkom je listopada klizanje tečaja kune zaustavljeno. Na tečajnim listama poslovnih banaka cijena marke posljednjih dana miruje. Do studenoga će najvjerojatnije mirovati i kamate. Naime, banke ih mijenjaju uglavnom početkom mjeseca, nakon što Savjet NBH odluči kojim će potezom započeti za taj mjesec zakazanu partiju šaha. Pripremio: Nenad Bach, Hina (Hina) nb do 181207 MET oct 95