NEW YORK, 17. kolovoza (Hina/AFP) - Pedeset godina nakon osnivanja, UN ostaje nezaobilazan instrument dijaloga između 185 zemalja i jedinstveni forum na kojem se mogu okupiti neprijateljske ili suparničke nacije.
NEW YORK, 17. kolovoza (Hina/AFP) - Pedeset godina nakon osnivanja,
UN ostaje nezaobilazan instrument dijaloga između 185 zemalja i
jedinstveni forum na kojem se mogu okupiti neprijateljske ili
suparničke nacije. #L#
Ako je moguće kritizirati UN zbog njegove reputacije hladne
institucije administrativnog tipa, zbog njegovih ograničenja u
akcijama očuvanja mira ili zbog dominantnog utjecaja koji na nj vrše
zapadne zemlje, samo dvije karakteristike naprotiv opravdavaju
postojanje međunarodne organizacije: njegova univerzalnost i
pomiriteljska uloga koju igra u sukobima.
Papa Ivan Pavao II., koji je 5. listopada dao poticaj obilježavanju
pedesete obljetnice u New Yorku, izrazio je želju da se UN uzdigne još
više kako bi postao "moralno središte, u kojem se sve svjetske nacije
osjećaju kao kod kuće, razvijajući zajedničku svijest o - tako reći,
'obitelji nacija'".
Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali nije nikada propustio priliku
da razvije tu temu, i u tom je duhu organiziran izvanredni sastanak
150 šefova država i vlada, predviđen od 22. do 24. listopada u
sjedištu UN-a.
Sastanak će početi "obiteljskim portretom". U 9 sati i 25 minuta po
lokalnom vremenu sljedeće nedjelje, službena fotografija predsjednika,
premijera i šefova izaslanstava (zamjenika predsjednika, zamjenika
premijera, ministra vanjskih poslova) koji bi trebali govoriti, bit će
snimljena u dvorani Ekonomsko-socijalnog vijeća. Tamo će se svakako
naći i neprijatelji.
Tog će dana američki predsjednik Bill Clinton i njegov kubanski
kolega Fidel Castro nastojati ne sresti poglede, jer su igrom slučaja
oba govornici tog jutra u Općoj skupštini UN-a. Pozvani su, kao i
drugi jutarnji govornici, na ručak koji priređuje Butros-Gali.
Službe protokola UN-a dovijaju se kako izbjeći preoštre kontakte
nekih izaslanstava. Čelnici toliko suprotnih zemalja kao što su Indija
i Pakistan (P.V. Narasimha Rao/Benazir Bhutto), Izrael i Iran (Yitzhak
Rabin /Ali Akbar Velayati), Kuvajt i Irak (šeik Jaber Al-Ahmed
Al-Sabah/Taha Moiheddine Maarouf) prisustvovat će sastanku u New
Yorku.
Nesuglasice ili pogranični sukobi imeđu Egipta i Sudana, Ekvadora i
Perua, Nigerije i Kameruna ili dviju Koreja ne sprečavaju suživot tih
zemalja u sustavu UN-a niti njihovo okupljanje u povodu pedesete
obljetnice te organizacije. Isti je slučaj s Francuskom i zemljama
Foruma južnog Pacifika, suprotstavljenim trenutačno oko pitanja
nuklearnih pokusa.
Ako su razmjene ponekad oštre na javnim seansama, hodnici UN-a i
okolni hoteli puni su zakutaka gdje potajice pregovaraju protivnici.
Idućeg tjedna neki će se susresti na istim primanjima.
Jedino tzv. SR Jugoslavija, suspendirana iz rada Opće skupštine UN-a
1992. godine, i Somalija, koja nema vladu, nisu pozvane na summit u
New Yorku.
Među očekivanim uglednicima su Boris Jeljcin, Jiang Zemin, Jacques
Chirac, kralj Hussein, Edvard Ševardnadze, Franjo Tuđman, Tomiichi
Murayama, Felipe Gonzalez, Liamine Zeroual, Jean Chretien, Hosni
Mubarak, Nelson Mandela, Suharto, John Major, Alija Izetbegović,
Robert Mugabe, Vaclav Havel, Carlos Menem i drugi.
Neće doći Helmut Kohl, Hafez Al-Assad, Kim Jong-II, Norodom Sihanouk,
Mouammar Gadafi i Saddam Hussein. Njih će međutim zastupati visoki
dužnosnici.
Pukovnik Gadafi i Saddam Hussein sigurno ne bi dobili vize da su
pokušali doći, prema mišljenju zapadnih diplomata. Libija i Irak
trenutačno su pod sankcijama UN-a.
(Hina) bnš dr
171121 MET oct 95