CARTAGENA, 16. listopada (Hina) - Među 150 zemalja koje sudjeluju na sastanku na vrhu Nesvrstanih nalazi se i većina europskih zemalja prisutnih kao promatrači ili gosti, pa tako i Hrvatska sudjeluje na njemu kao zemlja promatrač. I
taj status ne želi mijenjati, izjavio je nakon današnjeg dolaska u Cartagenu na 11. Konferenciju šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, naglasivši istodobno da su temeljne hrvatske orijentacije "europske integracije i europski mehanizmi sigurnosti".
CARTAGENA, 16. listopada (Hina) - Među 150 zemalja koje sudjeluju na
sastanku na vrhu Nesvrstanih nalazi se i većina europskih zemalja
prisutnih kao promatrači ili gosti, pa tako i Hrvatska sudjeluje na
njemu kao zemlja promatrač. I taj status ne želi mijenjati, izjavio je
nakon današnjeg dolaska u Cartagenu na 11. Konferenciju šefova država
ili vlada nesvrstanih zemalja potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić, naglasivši istodobno da su temeljne
hrvatske orijentacije "europske integracije i europski mehanizmi
sigurnosti".#L#
"To znači Vijeće Europe, Sporazum o trgovini i suradnji s EU, kasnije
pridruženo članstvo EU, ulazak u Partnerstvo za mir i kao temeljni
ciljevi NATO i EU", precizirao je ministar Granić.
Pokret nesvrstanih, sa svojih više od 110 članica, predstavlja
konglomerat različitih interesa, u kojem se sve jasnije izdvajaju
dvije struje, ona radikalnija i malobrojnija koja ustraje na
političkoj dimenziji Pokreta i ona brojnija, umjerena, koja prednost
daje gospodarskoj suradnji i snažnijem zajedničkom utjecaju na
razvijene zemlje u smislu traženja pravednijih gospodarskih i
socijalnih odnosa, rekao je ministar Granić.
Dodajući kako se među te dvije temeljne struje vodi borba u Pokretu
on je ocijenio kako se ne očekuje da će na summitu u Cartageni doći do
nekih fundamentalnih promjena, odnosno rješenja.
"Ono što zanima Hrvatsku, to je niz skupina zemalja, koje kao pokret
u cjelini, a poglavito kao velike skupine mogu utjecati na donošenje
međunarodno političkih odluka", naglasio je šef hrvatske diplomacije.
Spomenuo je kao primjer Rezoluciju Opće skupštine UN o stanju na
okupiranim područjima Hrvatske (1994.), koju je nakon lobiranja u
Pokretu nesvrstanih podržala velika većina članica UN-a, te je ona
poslužila kao jedan od oslonaca za oslobađanje zemlje.
Drugi primjer je (po njegovim riječima), Vijeće sigurnosti, u kojem
nesvrstane zemlje glasuju uglavnom u prilog Republike Hrvatske.
Sljedeća interesantna skupina zemalja je islamski blok i gospodarski i
politički, kazao je ministar Granić, politički prije svega zbog BiH i
Federacije te mirovnog procesa.
Vrlo značajne članice Pokreta su i zemlje u kojima Hrvatska ima
brojne iseljeničke kolonije što predstavlja sljedeću skupinu zemalja
od interesa za Hrvatsku. Kao još jednu skupina članica Nesvrstanih,
interesantnih za Hrvatsku, dr. Granić je spomenuo i one zemlje s
kojima Hrvatska želi uspostaviti diplomatske odnose, napominjući da to
danas više nije pitanje političke opstrukcije već više pitanje vremena
i novaca.
Hrvatski ministar vanjskih poslova na kraju je istaknuo da je
prisutnost Hrvatske na sastanku na vrhu Nesvrstanih izuzetno važno i
zbog toga što se danas "nalazimo u završnoj fazi rata u BiH i treba
očekivati da će se do kraja mjeseca primirje stabilizirati i 31.
listopada početi pregovori u Washingtonu", zaključivši da će u toj
završnoj fazi Hrvatska trebati podršku u Općoj skupštini UN-a, koju i
do sada, kada je to bilo najpotrebnije, dobivala od nesvrstanih
zemalja.
Uz ministra Granića, u hrvatskom su izaslanstvu na Konferenciji
nesvrstanih i pomoćnik ministra dr. Ivan Šimonović, veleposlanik u
Ministarstvu vanjskih poslova Zoran Bošnjak, šef Kabineta ministra
Vladimir Matek i savjetnica za ekonomska pitanja Spomenka Cvek.
(Hina) dh dr
162110 MET oct 95