ZAGREB, 15. listopada (Hina) ZAGREB - Mirovni će proces biti podijeljen u dvije faze, od kojih će se prva odvijati u Washingtonu, a druga u Parizu, rekao je u nedjelju u Zagrebu francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette
(Erve d šaret) nakon razgovora s hrvatskim šefom diplomacije dr. Matom Granićem.
ZAGREB, 15. listopada (Hina)
ZAGREB - Mirovni će proces biti podijeljen u dvije faze, od kojih će
se prva odvijati u Washingtonu, a druga u Parizu, rekao je u nedjelju
u Zagrebu francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette (Erve
d šaret) nakon razgovora s hrvatskim šefom diplomacije dr. Matom
Granićem. #L#
Dr. Granić "mi je potvrdio da se slaže s tim prijedlogom", rekao je
de Charette na kraju dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj na poziv
hrvatske vlade, a u okviru kojeg se u subotu susreo i s hrvatskim
predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.
Francuski je ministar naglasio da će teme mirovnih pregovora u
Washingtonu i mirovne konferencije u Parizu biti zemljovid,
institucije u BiH, izbjeglice, ljudska prava, obnova i multinacionalne
snage.
Naša stajališta o proceduri uspostave mira u regiji i konačnog
rješenja su bliska, rekao je dr. Granić, a to znači najprije čvrsti
prekid vatre, a zatim pregovori u Washingtonu i konferencija u Parizu.
Hrvatski je ministar naglasio kako je najvažnije pitanje za Hrvatsku
"mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema
koja je dio ukupnog pregovaračkog procesa".
Razgovarali smo i o uspostavi Federacije BiH, rekao je Granić, te
dodao da "Hrvatska čvrsto podržava Federaciju BiH i njezino vezivanje
za Hrvatsku kao dio ukupnog strateškog interesa".
Multinacionalne snage, čije je djelovanje u osiguranju i provođenju
mirovnog sporazuma u BiH također bila tema današnjeg razgovora dvojice
ministara, neće biti sastavljene samo od zemlje članica
Sjevernoatlanstkog saveza, već i od Rusije, te određenog broja
muslimanskih zemalja, rekao je de Charette.
"Hrvatska podržava dolazak NATO snaga i pružit će logističku
podrušku, a predsjednik Tuđman predložio je i prisutnost NATO snaga u
istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu", rekao je dr. Granić.
ZAGREB - Ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak razgovarao je
danas u Zagrebu s izaslanstvom američkog Senata o dolasku NATO-a u
BiH, o procesu mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srijema te o slanju američkih snaga u BiH. #L#
"Razgovarali smo o dolasku NATO-a u BiH, o istočnoj Slavoniji te o
slanju američkih snaga u Bosnu i Hercegovinu", izjavio je nakon
sastanka ministar Šušak.
Dodao je da će Senat SAD-a uskoro raspravljati o odluci slanja
američkih snaga u BiH, napomenuvši kako "vjeruje da će ovaj sastanka
dobrinjeti da ta odluka bude pozitivna".
Ocjenivši sastanak uspješnim, vođa izaslanstva i republikanski
senatore iz Aljaske Ted Stevens (Stivens) rekao je da je "ministar
Šušak dao opsežne i izravne odgovore na sva pitanja koja su zanimala
izaslanstvo".
Susretu su također bili nazočni američki veleposlanik u Hrvatskoj
Peter Galbratih i zapovjednik glavnog stožera Hrvatske vojske general
zbora Zvonimir Červenko.
ZAGREB - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju
Yasushi Akashi, koji je nedavno dao ostavku na tu dužnost, razgovarao
je u nedjelju s osmeročlanim izaslanstvom američkog Senata o
budućnosti UN-ovih mirovnih snaga i stanju u regiji, izjavio je Hini
UN-ov glasnogovornik u Zagrebu Phill Arnold. #L#
"Akashi i američki senatori razgovarali su o budućnosti UN-ovih
mirovnih snaga na prostoru bivše Jugoslavije, stanju u regiji i
mirovnom procesu u BiH", rekao je Arnold.
Dodao je da je izaslanstvo Senata - koje je prije toga u nedjelju
primio hrvatski ministar obrane Gojko Šušak - nakon razgovora s
Akashijem otputovalo u Sarajevo gdje bi se trebalo sastati s
dužnosnicima BiH i UN-a.
BANJA LUKA - Takozvani parlament samoproglašene "republike srpske"
sastao se u nedjelju iza zatvorenih vrata kako bi raspravio "političku
i vojnu situaciju", javlja France presse.#L#
Zasjedanje, ranije predviđeno za subotu, bilo je odgođeno zbog
održavanja sjednice Srpske demokratske stranke (SDSSZ), stranke koja
dominira u "parlamentu" i koju vodi Radovan Karadžić.
Na sjednici, koja je potrajala do duboko u noć od subote na nedjelju,
Karadžić je zatražio smjenjivanje visokih zapovjednika odgovornih za
poraze srpskih snaga u zapadnoj Bosni, prenosi isti izvor.
MARJAYOUN (Libanon) - Šest izraelskih vojnika je poginulu u nedjelju
ujutro, u najkrvavijem napadu proiranskih gerilaca Hezbollah na
izraelske snage u južnom Libanonu od početka godine, objavili su
proizraelski izvori. #L#
Pet je vojnika poginulo na mjestu, a šesti je izdahnuo kasnije.
Prema navedenim izvorima do napada je došlo nedaleko od grada
Jezzine, koji se nalazi na području južnog Libanona koje je okupirao
Izrael.
Eksplozija bombe je raznijela oklopno vozilo u kojem su bili
izraelski vojnici, uslijed čega je na vozilu izbio požar.
Sve žrtve napada nalazile su se unutar vozila, priopćili su izvori.
Bio je to drugi napad na Izraelce koji su u četiri dana u
južnom Libanonu izveli muslimanski gerilci.
Prvi se napad dogodio na istom području u četvrtak, kada je bomba,
postavljena uz rub ceste, eksplodirala u trenutku prolaska
motorizirane izraelske patrole, pri čemu su poginula tri vojnika, a
šest je ranjeno.
BAGDAD - Očekuje se da će u nedjelju oko 7,5 milijuna Iračana izaći na
referendum kako bi potvrdili predsjedničku vlast Saddama Husseina,
koju on, kao predsjednik Revolucionarnog Zapovjednog vijeća, drži još
od 1979. #L#
Glasači su dobili izborni listić na kojem s "da" ili "ne" mogu
odgovoriti na sljedeće pitanje: "Slažete li se s tim da Saddam Hussein
bude izabran za predsjednika Iračke Republike?"
Vlasti predviđaju 100-postotnu podršku iračkom čelniku, usprkos oštrini
sankcija nametnutih toj zemlji i nedavnom bijegu Husseinovih najbližih
članova obitelji i državnih dužnosnika.
MADRID - Članice Europske unije, zabrinute porastom nasilja
muslimanskih fundamentalista, založile su se za bližu zajedničku
suradnju u borbi protiv terorizma, priopćila je u nedjelju Španjolska,
koja trenutno predsjeda tom organizacijom. #L#
Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa 15 zemalja članica EU-a, koji
su se sastali na Kanarskim otocima, dogovorili su veću
razmjenu informacija, "popunjavanje" rupa u zakonu koje nastaju zbog
razlika u njihovim pravosudnim sustavima i zajednički rad na
konvenciji o izručivanju osoba.
Porast nasilja muslimanskog fundamentalizma, koji je postao očit
izvođenjem čitavog niza napada u Francuskoj, u priopćenju sa skupa se
navodi kao jedan od razloga donošenja odluke o udruživanju snaga.
"Protiv terorizma se ne može učinkovito boriti samo izoliranim
akcijama i individulanim sredstvima svake države", kaže se u
priopćenju.
(Hina) dr dr
151301 MET oct 95