(od Hinine dopisnice Sanje Pucak) WASHINGTON, 14. listopada (Hina) - Da li je želja za ponovnom potvrdom mjesta crnog Amerikanca u američkom društvu toliko snažna da će doista u Washingtonu okupiti impozantnu brojku od milijun crnaca,
kako se ovih dana ozbiljno najavljuje? Ponedjeljak, 16. listopada, pokazat će hoće li "marš milijun ljudi" na Washington dati potrebnu potporu predstavljanju novog imidža crnog Amerikanca koji se bori za preuzimanje odgovornosti u društvu, za snažnu obitelj, a protiv droge i kriminala.
(od Hinine dopisnice Sanje Pucak)
WASHINGTON, 14. listopada (Hina) - Da li je želja za ponovnom potvrdom
mjesta crnog Amerikanca u američkom društvu toliko snažna da će doista
u Washingtonu okupiti impozantnu brojku od milijun crnaca, kako se
ovih dana ozbiljno najavljuje? Ponedjeljak, 16. listopada, pokazat će
hoće li "marš milijun ljudi" na Washington dati potrebnu potporu
predstavljanju novog imidža crnog Amerikanca koji se bori za
preuzimanje odgovornosti u društvu, za snažnu obitelj, a protiv droge
i kriminala. #L#
Izbor mjesta okupljanja, u podnožju Kongresa, sasvim sigurno nije
slučajan, kao što nije ni izbor radnog dana za manifestaciju.
Republikanski Kongres mjesecima je radio na ukidanju povlastica za
manjine, smanjenju izdataka za socijalnu pomoć te na restrikcijama u
pravu na socijalnu zaštitu i sada je vrijeme da čuje što o tome ima
reći najveća američka manjina.
Marš, na kojemu nisu dobrodošle žene, trebao bi promijeniti negativne
stereotipe o crncima. Jedna od snažnih poruka trebala bi biti borba
protiv kriminala i droge, poruka vrlo važna obzirom na realnosti u
crnačkoj zajednici.
Nedavno objavljeni podaci govore, naime, da je 1994. godine čak
trećina mladih crnaca u dobi od 20 do 29 godina bila u zatvoru, na
uvjetnoj slobodi ili na neki drugi način pod paskom američkog
pravosuđa. Radi se o porastu od punih 30 posto u posljednjih pet
godina. Jedan je sudionik upravo u tom smislu jednostavno objasnio
ciljeve marša: "Dobro je pokazati da nije svaki crnac u zatvoru ili
pod utjecajem droga".
Ono što se glede marša čini problematičnim nije sadržaj njegove
poruke, nego su to osobe dvojice njegovih idejnih začetnika i
organizatora. Prvi, vođa 'Nacije Islama' Louis Farrakhan, poznat je po
svojim antisemitskim, rasističkim, homofobnim izjavama, a drugi,
Benjamin Chavis, po otkazu iz najveće crnačke organizacije za zaštitu
ljudskih prava nakon što je njezin novac iskoristio za nagodbu
oko optužbe da je seksualno zlostavljao. Stoga je i reakcija američkih
crnaca na predloženi skup dvojaka - snažna potpora idejama marša, ali
negativna percepcija organizatora.
Unatoč dvojbenosti idejnih vođa marša, tu su akciju podržali brojni
crnački vođe, od istaknutog borca za ljudska prava Jesseja Jacksona do
kluba crnih zastupnika u američkom Kongresu.
Organizatori očekuju između pola milijuna i milijun ljudi na
washingtonskom National Mallu, površini uz Bijelu kuću koja se proteže
od terasa američkog Kongresa na Capitol Hillu do spomenika američkom
predsjedniku Lincolnu na obali Potomca.
Po ocjenama analitičara, presuda OJ Simpsonu pokazala je da je
društvo rasno podijeljeno, a ovaj marš mogao bi tu polarizaciju samo
pojačati. Vjerojatno ne slučajno, Bijela kuća razmišlja o tome da se
američki predsjednik upravo u ponedjeljak obrati naciji velikim
govorom o rasnim problemima Amerike.
Clinton ima još jedan dobar razlog za brigu zbog zaoštravanja rasnih
tenzija. Takve podjele mogu nanijeti velike štete Demokratima čija se
izborna baza dijelom oslanja na dvorasnu - crno-bijelu koaliciju.
Koliko je duboko nepovjerenje crnačke populacije prema središnjoj
vlasti u rukama bjelačke većine govore i ankete po kojima čak 63 posto
crnaca vjeruje da vlada SAD-a namjerno omogućava dostupnost droga u
crnačkim sredinama, a 58 posto vjeruje da ona namjerno dozvoljava
uništenje crnačke zajednice.
Marš se već počinje uspoređivati s onim iz 1963. godine, kada je, pod
vodstvom Martina Luthera Kinga Jr., 250 tisuća ljudi marširalo na
Washington.
(Hina) ps br
140820 MET oct 95