MOSKVA, 13. listopada (Hina/AFP) - Agresivna nuklearna doktrina, osnivanje novog Varšavskog pakta, smjenjivanje Andreja Kozireva: Rusija prijeti vraćanjem najgorem razdoblju hladnog rata u slučaju širenja NATO-a na istok, iako
analitičari sumnjaju da je za to sposobna.
MOSKVA, 13. listopada (Hina/AFP) - Agresivna nuklearna doktrina,
osnivanje novog Varšavskog pakta, smjenjivanje Andreja Kozireva:
Rusija prijeti vraćanjem najgorem razdoblju hladnog rata u slučaju
širenja NATO-a na istok, iako analitičari sumnjaju da je za to
sposobna. #L#
Deset dana prije petog susreta Borisa Jeljcina i Billa Clintona, ton
Moskve spram Zapada leden je gotovo jednako kao u sovjetskom
razdoblju. "Sastanak na vrhu predviđen za 23. listopada u New Yorku već sliči
više onom u Reykjaviku 1987. godine (između Ronalda Reagana i Mihaila
Gorbačova) nego onom u Vancouveru 1993. godine", kad su rusko-američki
odnosi bili najbolji, upozorava Pavel Felgenhauer, vojni analitičar
dnevnika "Sevodnja".
Odnosi Rusije i Zapada trpe već više od dvije godine zbog plana o
širenju NATO-a na istočnu Europu, ali su naglo pogoršani kad je
prošlog mjeseca Sjevernoatlantski savez obznanio dokument u kojem se
iznose modaliteti tog širenja.
Boris Jeljcin zaprijetio je "novim ratom" u Europi, i predvidio
oživljavanje neke vrste Varšavskog pakta sa svojim susjedima.
Ruski glavni stožer sve više širi najalarmantnije informacije o
promjeni vojne doktrine koja je u razradi.
Ta bi promjena pretpostavljala usmjeravanje nuklearnilh raketa na
Poljsku i Češku Republiku, u slučaju njihova primanja u NATO, i
zaključivanje Vojnog saveza s Bjelarusom radi raspoređivanja postrojbi
na granicama bivših komunističkih satelita Moskve, prema dnevniku
"Nezavisimaja Gazeta".
Drugi dnevnik "Komsomolskaja Pravda" čak je izvijestio o planu
invazije na baltičke republike i vojnom savezu s Iranom.
Letonija je te najave shvatila ozbiljno i namjerava započeti
"konzultacije u području sigurnosti" s NATO-om, postupak koji predviđa
Partnerstvo za mir čiji je ona član, prema agenciji Baltic News
Service.
U Moskvi, diplomati i stručnjaci pokušavaju razriješiti što je čista
propaganda, namijenjena zastrašivanju Zapada i ulagivanju
nacionalističkim tendencijama ruskog mnijenja u izbornom razdoblju, a
što najava stvarne promjene strategije.
Prva žrtva promjene mogao bi biti ministar vanjskih poslova Andrej
Kozirev, čija je četverogodišnja prozapadna politika učinila od njega
omiljenu metu nacionalističke oporbe.
Ruski tisak sad ne spekulira o eventualnom smjenjivanju Kozireva već
o tome hoće li ono biti prije ili poslije parlamentarnih izbora
predviđenih za 17. prosinca.
Boris Jeljcin izazvao je te glasine otvoreno kritizirajući šefa ruske
diplomacije, kao da se želi ograditi od njegova rada. I ovog su tjedna
ruski predsjednik i njegovi savjetnici izrazili "veliku zabrinutost
zbog aktivnosti ministarstva vanjskih poslova".
"Samo mala skupina visokih dužnosnika, predvođena Kozirevim, brani
još i danas prozapadna stajališta" unutar vlasti, smatra Pavel
Felgenhauer, blizak, doduše, pristašama tvrde linije.
Rusija nema više snage, poput SSSR-a, za stvaranje nove "čelične
ruke", kao što je to pokazao užasan čečenski rat, ili pak odbijanje
većine sovjetskih bivših republika - osim Bjelarusa - da obnove vojni
savez s Moskvom.
Ali od nuklearnog, kemijskog i konvencionalnog razoružanja do
upravljanja krizom u bivšoj Jugoslaviji, preko rusko-baltičkih odnosa,
izvori potencijalnih sukoba ne nedostaju.
"Čak i sa slabom Rusijom, Zapad može imati mnogo problema", smatra
Trenin.
(Hina) bnš sb
131412 MET oct 95