SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 13. listopada (Hina) NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN oštro je u četvrtak osudilo etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini i izrazilo zabrinutost zbog izvješća da bosanski Srbi odvode vojno sposobne muškarce. #L# U izjavi, koju je na službenoj sjednici Vijeća pročitao predsjedatelj, nigerijski veleposlanik Ibrahim Gambari, kaže se da "Vijeće sigurnosti ponovno oštro osuđuje svako etničko čišćenje ma gdje se ono odvija i ma tko ga provodio". Vijeće traži hitnu obustavu takve prakse i "ističe potrebu da se olakšaju patnje žrtava". Vijeće sigurnosti također izražava duboku zabrinutost zbog izvješća o nastavku etničkog čišćenja u području Banje Luke i Prijedora, i "posebice zbog informacija - od kojih neke potječu od međunarodnih karitativnih organizacija - o otmicama muškaraca nesrpske nacionalnosti u dobi za nošenje odore, koje provode bosanski Srbi i druge paravojne snage". Vijeće traži hitno oslobađanje tih osoba te da se dužnosnicima UN i Međunarodnog odbora Crvenog križa omogući pristup tim područjima. "Vijeće sigurnosti potvrđuje da će oni koji su učinili ili naredili izvršenje takvih djela, kojima se krši međunarodno pravo, biti smatrani osobno odgovornima", dodao je Gambari. Predstavnik tzv. SR Jugoslavije u UN Vladislav Jovanović, koji je bio nazočan sjednici Vijeća, izjavio je da je nepravedno isticati samo Srbe. WASHINGTON - Američki ministar obrane William Perry preporučio je Bijeloj kući da sudjelovanje američkih vojnika u BiH, u okviru mirovnih snaga NATO-a, ograniči na razdoblje od godinu dana, objavio je u petak Washington Post. #L# Perry je u interviewu za Washington Post rekao da bi se taj jednogodišnji rok trebao odnositi na cijelu mirovnu misiju u BiH predvođenu NATO-om. Takvo ograničenje mandata bilo bi korisno jer bi to "pomoglo da se odrede ciljevi i da se pridržavamo tih ciljeva". Perry je rekao da američki predsjednik Bill Clinton neće tražiti odobrenje Kongresa za slanje vojnika u BiH, iako bi pozdravio takvu podršku. Ako Kongres odbije platiti od jedne do dvije milijarde dolara, koliko se očekuje da bi operacija u BiH mogla koštati Sjedinjene Države, Perry je rekao da će u tom slučaju on pokušati dobiti sredstva od programa obrane za koji su republikanci izdvojili više novaca nego što je administracija željela. OSLO - Antinuklearni borac Joseph Rotblat i organizacija "Pugwash Conferences on Science and World Affairs", čiji je on predsjednik, sudobitnici su Nobelove nagrade za mir za 1995., priopćio je u petak odbor za dodjelu Nobelove nagrade. #L# Nagradu su dobili "za napore za smanjenje uloge nuklearnog oružja u međunarodnoj politici i konačno njegovo ukidanje", rekao je odbor. Rotblat je s desetoricom drugih znanstvenika sredinom 50-ih osnovao Pugwashki pokret kako bi znanstvenicima ukazao na njihovu odgovornost za inovacije na nuklearnom polju. Danas je u Pugwashu na tisuće zmnanstvenika iz cijelog svijeta. Organizacija je ime dobila po mjestašcu u kanadskoj državi New Brunswick u kojem je održana prvi sastanak antinuklearnih znanstvenika. ZAGREB - Posebni savjetnik glavnog tajnika Vijeća Europe za bivšu Jugoslaviju Michel Flueckiger (Mišel Flikiger) izrazio je u petak u Zagrebu želju da Hrvatska bude što prije primljena u tu paneuropsku organizaciju. #L# "Stalo nam je da se postojeće teškoće što prije riješe kako bi vaša zemlja što prije postala stalnom članicom Vijeća Europe", rekao je Flueckiger drugog dana seminara o izbjeglicama, prognanicima i obnovi u Hrvatskoj u BiH. Seminaru je bio nazočan i voditelj hrvatskog izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe dr. Žarko Domljan. Kako je ocijenio povjerenik UN-a za obnovu Sarajeva William Eagleton (Viljem Iglton), iznos potrebnih sredstava za obnovu u BiH bit će približan onom u Europi nakon Drugog svjetskog rata, a za samo Sarajevo bit će potrebno oko "540 milijuna dolara". Stanje u Sarajevu, prema njegovoj ocjeni, poboljšalo se nakon otvaranja zračne luke i ceste preko Igmana. "Vrlo je važno, zbog morala stanovništa, da program ide dalje dok ne dođu očekivana sredstva nakon međunarodne konferencije", naglasio je Eagleton. Izravna ratna šteta u Hrvatskoj procijenjena je, kaže se u završnom dokumentu, na 20 milijardi dolara, a u BiH između 50 i 70 milijardi dolara. Kako je naglasila izvjestiteljica Parlamentarne skupštine za program obnove na prostoru bivše Jugoslavije Leni Robert, Vijeće Europe nema "golema sredstva", ali osim financijske pomoći može "igrati aktivnu ulogu zbog iskustva koje ima na području zaštite manjina, slobode medija, zaštiti spomenika kulture i uspostavljanju demokratskih institucija". Radi upoznavanja sa stanjem na terenu, predstavnici Pododbora za izbjeglice posjetit će u petak poslije podne Kuplensko kod Vojnića, Veliku Kladušu, Bihać, Plitvice, u subotu Knin i Karlovac, a sastat će se s predstavnicima UNHCR-a i ICRC-a. Rezultati tog seminara, kaže se u završnom dokumentu, bit će korišteni u izvješću za raspravu Parlamentarne skupštine Vijeće Europe o obnovi, izbjeglicama i prognanicima. PRAG - Bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović u petak je doputovao u dvodnevni radni posjet Pragu na poziv svog češkog kolege Vaclava Havela. #L# Izetbegović će razgovorati s češkim predsjednikom Havelom i s ministrom vanjskih poslova Josefom Zieleniecom, a nakon toga će održati predavanje na temu "Multietnički suživot u BiH". KABUL - Snage odane afganistanskom predsjedniku Burhanuddinu Rabbaniu izvršile su noćas u blizini Kabula protunapad na pripadnike skupine vjerskih studenata koji se nazivaju talibanima, izjavili su očevici u petak. #L# Prema njihovim riječima, vladini vojnici su započeli bombardirati iz topništva talibanske položaje u Rishkoru i na brežuljcima Khairabad okrenutim prema južnom predgrađu Kabula. Jedan od zapovjednika vladinih snaga je izjavio da su talibani izgubili te strateške položaje 30 minuta nakon što je započeo protunapad, ali ta tvrdnja nije potvrđena. Borbe su nastavljene i jutros, a u zoru je grad još uvijek bio pod čvrstim nadzorom vladinih snaga, doznaje se iz istog izvora. Talibani su u srijedu zauzeli grad Charasiyab, 15 km južno od Kabula, a nakon toga su osvojili Rishkor i brežuljke Khairabad. MOSKVA - Unatoč povećanju napetosti u Čečeniji, ruski predsjednik Boris Jeljcin je izjavio u petak da Rusija neće ponovno "zapaliti" rat u toj republici. #L# "Nećemo napustiti mirni put bez obzira na to koliko nas Džohar Dudajev tjera da krenemo drugim putem", rekao je Jeljcin, čije riječi prenose agencije Itar i Interfax. "Politička stabilnost Rusije u cjelini ovisi o tome kakvo će stanje biti u Čečeniji", istaknuo je predsjednik u svom govoru na sastanku regionalnih guvernera održanom u petak. Napetosti u Čečeniju su eskalirale prije tjedan dana kada je ruski general teško ranjen u eksploziji bombe u Groznom. Taj je napad uslijedio nakon što je Jeljcinov izaslanik u Čečeniji zamalo poginuo u bombaškom napadu. Čečeni lojalni svom čelniku Dudajevu opovrgnuli su odgovornost za napade i optužili su ruske zrakoplove da su bombardirali civile tijekom vikenda. Obje su strane izjavile da će obustaviti mirovne pregovore u Groznom, ali su razgovori između vojnih zapovjednika nastavljeni. RAŠAJA - Izrael je u petak ujutro, u znak osvete za napad proiranskog Hezbolaha u kojem su u četvrtak poginula trojica, a ranjena još šestorica izraelskih vojnika, bombardirao uporišta te organizacije koja se nalaze uz okupirano područje na jugu Libanona, priopćila je libanonska policija. #L# Izraelsko teško topništvo iz okupirane je zone povremeno granatiralo uporišta Hezbolaha na sjeveru, nakon što su ih tijekom noći gađali bez prestanka, dok su izraelski helikopteri istodobno nadgledali granicu okupiranog područja, navodi isti izvor, ne spominjući žrtve. Izraelski napadi odgovor su na jučerašnju eksploziju u kojem su poginula i ranjena devetorica vojnika izraelske ophodnje. DUESSELDORF - Četvorica mladića u petak su u Duesseldorfu osuđena na zatvorske kazne od deset do petnaest godina zbog podmetanja požara u Solingenu, iz rasističkih pobuda, u kojemu je svibnja 1993. izgorjelo pet mladih Turaka. #L# Za podmetanje požara u noći između 28. i 29. svibnja 1993. u Solingenu, u kojem su živote izgubili Saime Genc (4), Hueslya Genc (9), Gueluestan Oeztuerk (12), Hatice Genc (18) i Guersun Ince (27), sudac Wolfgang Steffen osudio je 25-godišnjeg Markusa Gartmanna na 15 godina zatvora, dok su desetogodišnje kazne dobili Felix Koehnen (18), Christian Reher (19) i Christian Buchholz (22), koji su bili suđeni kao maloljetnici. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin dolazi 20. i 21. listopada u posjet francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu, nakon čega će nastaviti put u SAD, priopćeno je u petak iz ureda ruskog predsjednika. #L# Član ureda za odnose s javnošću ruskog predsjednika Sergej Svistunov rekao je da će 20. listopada Jeljcin i Chirac održati "radni susret", no mogući su njihovi razgovori i 21. listopada. Zasad nisu predviđeni susreti s drugim političarima, no protokol Jeljcinova boravka u Francuskoj još nije potpuno dorađen, rekao je Svistunov. (Hina) sv 131300 MET oct 95