PREDSTAVLJEN ZBORNIK "ZAGREBAČKA BISKUPIJA I ZAGREB 1094.-1994."

ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Kapitalni zbornik "Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094.-1994.", priređen u čast 900. obljetnice zagrebačke nadbiskupije i posvećen 50. obljetnici misništva zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, predstavljen je večeras u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati. Prvi dio Zbornika posvećen je zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, a proslov donosi čestitku pape Ivana Pavla II. upućenu kardinalu Kuhariću za njegov zlatni jubilej, koji je obilježen u zagrebačkoj katedrali 15. srpnja ove godine. #L# U tom dijelu donesene su također propovijedi kardinala Kuharića, koje su obilježile njegovu pastoralnu i pastirsku službi tijekom 50 godina propovijedanja i naviještanja Evanđelje, istaknuo je, uz ostalo, glavni i odgovorni urednik Zbornika Antun Škvorčević. U tim propovijedima kardinal Kuharić pokazao se kao pastir neustrašive riječi, zauzimajući se za prava pogaženih i obespravljenih. U toj svečanoj prigodi kardinala Kuharića pozdravio je veliki premošt Zbora prebendara Kaptola zagrebačkog, pomoćni biskup Đuro Kokša. Podsjetio je da danas tim Zbornikom slavimo Zlatni jubilej nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića, koji je uvijek skromno i ponizno svjedočio Božju milost i istinu u ovoj zemlji, u Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu. Kardinal Kuharić, nastavio je biskup Kokša, predvoditelj je ovoga naroda, u želji da hrvatski narod bude vjeran Bogu, moleći za mir i pozivajući na ekumenizam na ovim prostorima. Istaknuo kako je jedna od kardinalovih najvrednijh crta bogoljublje i čovjekoljublje, te zauzimanje za dobro ovoga naroda, danas i u budućnosti. Kardinal Kuharić u svojoj pastoralnoj i nadbiskupskoj službi, kao 74. biskup na Katedri zagrebačkih biskupa, doživio je stvarnje hrvatske države, boreći se za svakoga građanina ove zemlje i zalažući se da ljudska prava budu na prvom mjestu. U ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kardinala Kuharića pozdravio je dekan prof. dr. Franjo Šanjek, napomenuvši da je kardinal Kuharić prvi čovjek Crkve u Hrvata, te osoba koja je utjecala na duhovni i intelektualni ustroj na ovim prostorima. Drugi dio zbornika "Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094.-1994." posvećen je znanstvenom skupu o 900. obljetnici Zagrebačke biskupije i obuhvaća pedesetak radova sa znanstvenog skupa koji je u čast te visoke obljetnice održan 3. 4. i 5. studenoga prošle godine. O povijesnim temama toga skupa nazočnima je govorio ravnatelj Instituta za suvremenu povijest dr. Mirko Valentić. Na vrijednosti Zbornika kroz povijesno-umjetnički pregled upozorila je dr. Željka Čorak. Istaknula je da je Zagrebačka biskupija projekt i baština na čelu koje se nalazi kardinal Kuharić, utjelovljenje moralnoga autoriteta nacije. Glavni urednik Zbornika Antun Škvorčević potom je uručio svečani broj Zbornika slavljeniku, kardinalu Franji Kuhariću. Zahvaljujući na tom visokom priznanju, kardinal Kuharić kazao je, uz ostalo, da se tim zbornikom nastojalo povijest Zagrebačke nadbiskupije proučiti na više razina, što će poslužiti za budućnost. Zahvalio je svima onima koji su u to vrijedno izdanje uložili svoju pažnju i srce, kako bi osvijetlili događaje iz povijesti te nadbiskupije i izvukli na svjetlo najzaslužnije osobe. U razgovoru s diplomatima i političarima zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić je istaknuo: "Naglašavao sam da se sadašnji trenutak ne može razumjeti, ako se ne poznaje prošlost, pa se zbog toga događaju posljedice tragične prošlosti. Taj Zbornik bit će dostojno sjećanje za našu suvremenost o 900. obljetnici zagrbačke nadbiskupije". Osvrćući se na povijest Zagrebačke nadbiskupije kardinal Kuharić podsjetio je i na tjeskobna vremena, u kojima je bio i u kojima je odgovoran za ovu Crkvu, hrvatski narod i za svakog čovjeka. Kazao je da je svoje djelovanje započeo pod geslom apostola Ivana "Bog je Ljubav". "Samo u toj definiciji, napomenuo je Kardinal, "možemo razumjeti smisao i određenje čovjeka. Toj Ljubavi može se kazati da ili ne. Smatramo sam svojom dužnošću braniti čovjeka od svih nepravdi i poniženja, jer je čovjek moguć jedino kao slika Božja". Zagrebački nadbiskup izdvojio je zatim najvažnije događaje koji su ujedno i radost za našu Crkvu, a to su Međunarodni mariološki kongres 1971. u Zagrebu i Mariji Bistrici, zatim proslavu XIII. stoljeća kršćanstva u Hrvata u rujnu 1976. godine u Solinu, proslavu Branimirove godine 1979. u Ninu, Nacionalni Marijanski kongres u Mariji Bistrici 1984. Najveći događaj zasigurno je 900. obljetnica Zagrebačke nadbiskupije okrunjena posjetom Svetog Oca, pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, kazao je kardinal Kuharić i nastavio: "Sveti Otac tom nas je prigodom poučio na kojim temeljima mora živjeti čovjek, obitelj i cijeli narod, a to su temelji Evanđelja, pokazujući nam to, pohodeći nas Križem i Evanđeljem. Bog nam je ponudio te povijesne obljetnice da bi ponovno kretali u budućnost". Na završetku svoga govora zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić na sve nazočne zazvao je Božji blagoslov. Svečanosti u Nadbiskupskom sjemeništu bili su nazočni kardinal sarajevski nadbiskup Vinko Puljić, papinski nuncij u Republici Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi, biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tršćanski biskup Lorenzo Bellomi, evangelički biskup iz Kasela i evangelički biskup za Hrvatsku i Sloveniju Vladimir Deutsch, predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Jure Radić, ministrica prosvjete Ljilja Vokić, predsavnici Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), zagrebačkoga Sveučilišta, sudionici znanstvenog skupa, brojni svećenici i redovnici, te kulturni i javni djelatnici. U svečanosti je sudjelovao i Zbor Katroličkog bogoslovnog fakulteta koji je izvodio koralne srednjovjekovne napjeve iz Zagrebačke nadbiskupije pod ravnanjem Miha Demovića. Dramski umjetnik Zlatko Crnković pročitao je čestitku Pape Ivana Pavla II. i propovijed kardinala Franje Kuharića na 21. obljetnicu srmti kardinala Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali, iz 1981. godine. Bibliografiju radova kardinala Franje Kuharića, koja sadrži oko tisuću bibliogafskih jedinica sačinio je dominikanski bogoslov Petar Maria Radelj. (Hina) ta sp 112151 MET oct 95