ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Znanstveni skup "Tisuću godina prvog spomena ribarstva u Hrvata" svečano je počeo danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Skupu, posvećenom povijesti i budućnosti ribarstva u
Hrvata, visoki je pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i HAZU, a nakon današnjega uvodnog dijela skup će se od 11. do 15 listopada nastaviti u Zadru i Salima na Dugom otoku, a od 16. listopada u Splitu gdje će 18. listopada i završiti.
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Znanstveni skup "Tisuću godina prvog
spomena ribarstva u Hrvata" svečano je počeo danas u palači Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Skupu, posvećenom povijesti i
budućnosti ribarstva u Hrvata, visoki je pokrovitelj predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i HAZU, a nakon današnjega
uvodnog dijela skup će se od 11. do 15 listopada nastaviti u Zadru i
Salima na Dugom otoku, a od 16. listopada u Splitu gdje će 18.
listopada i završiti. #L#
Predsjednik Organizacijskog odbora akademik Božidar Finka istaknuo je
da tim znanstvenim skupom počinje petogodišnje razdoblje u kojemu će
se posvetiti pozornost toj temi od iznimnoga nacionalnog značenja.
Akademik Finka je u uvodnoj riječi objasnio da je isprava koja je prvi
očuvani pisani spomen o ribarstvu u Hrvata zapravo darovnica kojom
zadarski plemići "zbog javnih potreba" - kako je navedeno - samostanu
sv. Krševana ustupaju svoje pravo ribarenja na Molatu i Dugom otoku.
Tu je ispravu, podsjetio je, prvi objavio Franjo Rački 1877. u
poznatoj Akademijinoj ediciji Documenta stavljajući je u vrijeme
"circa 995.", a Petar Skok bez ikakve ograde, tvrdi akademik Finka,
spominje 995. kao godinu nastanka isprave.
U darovnici se, istaknuo je, osim prvog spomena ribarstva prvi put
spominju i neki lokaliteti na Dugom otoku, prepoznati kao današnji
toponimi Telašćica (prema Tilagus), Citorij (prema sanctus Victor) i
Magrovica (prema Megarus). Također se, dodao je, navode i imena
zadarskih plemića i građana koji su bili svjedoci pri donošenju
isprave, a među njima su i plemići s hrvatskim imenima. Činjenica da
su Hrvati u to doba prodrli i u plemićki stalež, upozorava Finka,
pokazuje da su bili brojni i u pučkim zanimanjima kao što je bilo
ribarstvo. Te pak činjenice, drži Finka, potvrđuju tisućugodišnji
slijed ribarskog privređivanja i izravnoga jezičnog pretakanja iz
izvornih latinskih u hrvatske (saljske) govorne oblike.
Izaslanik Predsjednika Republike i ministar poljoprivrede i šumarstva
ing. Ivica Gaži drži da bi se na skupu trebale utvrditi sve teškoće
vezane uz današnje stanje hrvatskoga ribarstva. Od skupa se također
očekuje da će dati naznake o tome kako novim sadržajima odgovoriti
izazovu budućnosti da ribarstvo postane jaka grana hrvatskoga
gospodarstva i jedan od pokretača demografske obnove Hrvatske.
Iako je pozornost toga skupa posvećena ponajprije morskom ribarstvu,
potrebno je istaknuti i važnost riječnog ribarstva za Hrvatsku,
istaknuo je predsjednik HAZU akademik Ivan Supek. Posebice
upozoravajući na vezu ribarstva i ekologije, akademik Supek smatra da
bi razmjernu ekološku čistoću Jadranskoga mora trebalo očuvati od
izazova masovnog turizma i drugih gospodarskih grana koje nude brze
gospodarske uspjehe.
O nekim pitanjima ranosrednjovjekovne povijesti Zadra vezanim uz
tisućugodišnjicu ustupanja prava ribarenja samostanu sv. Krševana
govorio je akademik Lujo Margetić. Odnosi Hrvata prema moru s posebnim
naglaskom na tumačenju zašto se ribarstvo - usprkos tisućljetnoj
tradiciji u Hrvatskoj - nije razvilo u jaku gospodarsku granu, bili su
temom izlaganja Šime Županovića, a o ribarstveno-biološkoj znanosti na
hrvatskom dijelu Jadrana govorio je Stjepan Jukić.
Nakon zagrebačkoga uvodnog dijela, na znanstvenom će se skupu
razmotriti i dva tematska dijela. U Zadru i Salima govorit će se o
povijesno-kulturološkoj problematici vezanoj uz temu, a splitski će
dio znanstvenoga skupa biti posvećen temi "Hrvatsko morsko ribarstvo
na pragu XXI. stoljeća".
(Hina) ip mc
101655 MET oct 95