ZAGREB, 9. listopada (Hina) SARAJEVO/NAPULJ - Zrakoplovi NATO-a izveli su u ponedjeljak oko 17 sati akciju bliske zračne podrške na "cilj bosanskih Srba" u blizini tuzlanske "zaštićene zone", javlja Reuter pozivajući se na
glasnogovornika Sjevernoatlantskog saveza u Napulju. Zrakoplovi su ispustili laserski navođene bombe na srpske zapovjedne i kontrolne postaje u blizini Tuzle, rekao je kapetan Mark Van Dyke. Zapovjednici UN-a zatražili su u ponedjeljak od NATO-a da izvede akciju nakon što su Srbi bombardirali izbjeglički kamp i područje u blizini baze UN-a, dodao je glasnogovornik. NAPULJ - NATO je u ponedjeljak navečer u Napulju priopćio da su njegovi zrakoplovi uništili bunker bosanskih Srba pokraj Tuzle. U priopćenju se kaže da je šest zrakoplova bacilo 10 laserski navođenih bombi i četiri rakete na bunker u kojem je bilo zapovjedno mjesto bosanskih Srba, a da je jedan zrakoplov obavljao elektronsko ometanje. "Prema prvim procjenama, bunker je uništen", stoji u priopćenju NATO-a. ŽENEVA - Ministar u hrvatskoj Vladi i predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice prof. dr. Adalbert Rebić u pratnji otpravnika poslova Stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u u Ženevi Aleksandra Heine razgovarao je danas u Ženevi s visokom povjerenicom UN-a za izbjeglice Sadakom Ogata.
ZAGREB, 9. listopada (Hina)
SARAJEVO/NAPULJ - Zrakoplovi NATO-a izveli su u ponedjeljak oko 17
sati akciju bliske zračne podrške na "cilj bosanskih Srba" u blizini
tuzlanske "zaštićene zone", javlja Reuter pozivajući se na
glasnogovornika Sjevernoatlantskog saveza u Napulju.
Zrakoplovi su ispustili laserski navođene bombe na srpske zapovjedne
i kontrolne postaje u blizini Tuzle, rekao je kapetan Mark Van Dyke.
Zapovjednici UN-a zatražili su u ponedjeljak od NATO-a da izvede
akciju nakon što su Srbi bombardirali izbjeglički kamp i područje u
blizini baze UN-a, dodao je glasnogovornik.
NAPULJ - NATO je u ponedjeljak navečer u Napulju priopćio da su
njegovi zrakoplovi uništili bunker bosanskih Srba pokraj Tuzle.
U priopćenju se kaže da je šest zrakoplova bacilo 10 laserski
navođenih bombi i četiri rakete na bunker u kojem je bilo zapovjedno
mjesto bosanskih Srba, a da je jedan zrakoplov obavljao elektronsko
ometanje.
"Prema prvim procjenama, bunker je uništen", stoji u priopćenju
NATO-a.
ŽENEVA - Ministar u hrvatskoj Vladi i predstojnik vladina Ureda za
prognanike i izbjeglice prof. dr. Adalbert Rebić u pratnji otpravnika
poslova Stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u u Ženevi Aleksandra
Heine razgovarao je danas u Ženevi s visokom povjerenicom UN-a za
izbjeglice Sadakom Ogata.#L#
Ministar Rebić obavijestio je gospođu Ogata o najnovijim podacima
zbrinjavanja 406.000 izbjeglica i prognanika u Hrvatskoj, od čega su
204.000 izbjeglice iz BiH. Među njima je i 21.000 novopridošlih
izbjeglica iz Banje Luke, Srijema i Bačke.
Tijekom razgovora riješene su nejasnoće i pojedini prigovori upućeni
hrvatskoj Vladi glede povratka izbjeglica u BiH, povratka Srba u
Hrvatsku te zaštite srpske imovine na novooslobođenim hrvatskim
područjima.
Ogata je izjavila da iznimno cijeni doprinos Hrvatske u
četverogodišnjem zbrinjavanju mnogobrojnih izbjeglica i prognanika.
Uputila je zamolbu hrvatskoj Vladi da ne žuri s povratkom
bosanskohercegovačkih izbjeglica sve dok se ne postigne mir i
sigurnost u BiH.
ZAGREB - Švedska će i dalje pomagati Hrvatskoj u obnovi i razvoju,
dogovoreno je na sastanku u ponedjeljak između potpredsjednika vlade
Republike Hrvatske i ministra razvitka i obnove dr. Jure Radića s
visokim švedskim dužnosnicima.
Nakon sastanka s izaslanstvom švedskog ministarstva vanjskih poslova
i Švedske agencije za međunarodni razvoj, dr. Radić je istaknuo da je
Hrvatska dobila potporu za svoje programe povratka i obnove te
obećanje da će "nas Švedska poduprijeti na europskoj i svjetskoj
razini u našim planovima obnove".
"Prioriteti su povratak ljudi, obnova domova i gospodarstava",
istaknuo je hrvatski ministar, dodajući da je Švedska dosad mnogo
napravila u zbrinjavanju hrvatskih izbjeglica i u konkretnoj obnovi u
Hrvatskoj.
Švedska je pomagala i pomaže našoj zemlji i "sada se priprema
preuzeti aktivnu ulogu u budućoj obnovi na Balkanskom poluotoku",
rekao je nakon sastanka veleposlanik u švedskom ministarstvu vanjskih
poslova Jan Cedengen (Jan Sedengen).
ZAGREB - Predstojnik Ureda predsjednika inž. Hrvoje Šarinić primio je
danas u Predsjedničkim dvorima pomoćnika glavnog tajnika francuskog
ministarstva vanjskih poslova nadležnog za politička i sigurnosna
pitanja Jacquesa Blota (Žak Blo), u pratnji francuskog veleposlanika u
Republici Hrvatskoj Jean-Jacques Gaillardea (Žan Žak Gajard),
priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.
Razgovoru je bila nazočna pomoćnica predstojnika Vesna Škare-Ožbolt.
G. Šarinić je izvijestio g. Blota o razgovorima hrvatskoga državnog
izaslanstva i predstavnika hrvatskih lokalnih Srba glede mirne
reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, koji će
se danas nastaviti u Zagrebu.
Predstojnik Ureda predsjednika i pomoćnik glavnog tajnika francuskog
ministarstva vanjskih poslova istaknuli su važnost aktivnog
sudjelovanja Europske unije u cjelokupnom mirovnom procesu, kako u
Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, kaže se u priopćenju
Ureda predsjednika RH.
ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo
Sanader primio je u ponedjeljak izaslanstvo Organizacije za europsku
sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe koje je predvodio zamjenik
mađarskog državnog tajnika Andre Erdoes, priopćeno je iz Ministarstva
vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Izvijestivši dr. Sanadera o svojim posjetima Kninu i Osijeku, Erdoes
je naglasio da je OESS spreman dati svoj doprinos kako u jačanju
demokratskih institucija u Republici Hrvatskoj, tako i u nadgledanju
poštivanja ljudskih i manjinskih prava i povratku izbjeglica. OESS je
posebno zainteresiran za suradnju s hrvatskim vlastima i za
dugoročniju nazočnost misija te Organizacije na području Republike
Hrvatske, rekao je Erdoes.
Dr. Sanader je članove izaslanstva ukratko upoznao s najnovijom
mirovnom inicijativom za rješenje krize na ovim prostorima, te o
nastavku pregovora s lokalnim Srbima iz istočne Slavonije. Hrvatska
među svoje prioritete ubraja mirnu reintegraciju područja koja još
uvijek nisu pod kontrolom hrvatskih vlasti, jačanje Federacije BiH i
ulazak u europske integracije, naglasio je dr. Sanader. Izrazivši
uvjerenje da će sadašnje mirovne inicijative dovesti i do konačnog
mira, dr. Sanader je rekao da je Republika Hrvatska spremna na
normalizaciju odnosa s Beogradom čim budu stavljeni potpisi na konačni
mirovni sporazum i dođe do uzajamnog priznanja država nastalih na
prostoru bivše Jugoslavije, kaže se u priopćenju.
BUKUREŠT - Ujedinjeni narodi za mirovnu operaciju na području bivše
Jugoslavije izdvajaju 5 milijuna dolara na dan, u vrijeme dok je
organizacija u ozbiljnoj financijskoj krizi, kaže se u poruci glavnog
tajnika UN-a Butrosa Butrosa-Galija pročitanoj u ponedjeljak na
sjednici Interparlamentarne unije u Bukureštu.
"Već četiri godine upozoravam na financijske posljedice zbog
neplaćanja dugova", ističe se u poruci u kojoj je glavni tajnik
upozorio zemlje članice na potrebu plaćanja doprinosa. Posebni
izaslanik glavnog tajnika Joseh Verner Reed rekao je da Butros-Gali
ima namjeru sazvati "hitnu sjednicu kako bi se razgovaralo o
budućnosti UN-a" ako dugovi zemalja članica ne budu podmireni do kraja
studenoga.
MOSKVA - Izaslanstvo bosanskohercegovačkih stručnjaka trebalo bi u
ponedjeljak doputovati u Moskvu i tamo razgovarati o ponovnoj opskrbi
plinom glavnog grada Sarajeva, priopćio je visoki predstavnik ruskog
ministarstva vanjskih poslova, koji je želio ostati anoniman.
Izaslanstvo BIH trebalo bi se u utorak sastati s odgovornim
predstavnicima ruskog poduzeća Gazprom, s kojima je ministarstvo
vanjskih poslova također u kontaktu, rekao je isti predstavnik
agenciji Interfax.
Načelni sporazum o ponovnoj opskrbi Sarajeva plinom, a to je jedan od
uvjeta za prekid vatre što ga je postavila bosanskohercegovačka vlada,
zaključen je 2. listopada u Moskvi između ruskoga premijera Viktora
Černomirdina i bosanskohercegovačkog Harisa Silajdžića.
U ponedjeljak predsjednik Boris Jeljcin još nije potpisao nikakvu
odluku.
Prema izjavi predstavnika Ministarstva vanjskih poslova, činjenica da
ta odluka nije donesena nema "nikakvog političkog motiva", već se
objašnjava lošom koordinacijom poslova među različitim ruskim
službama.
MOSKVA - Zemlje članice Kontaktne skupine za BiH sastat će se 16. i
17. listopada u Moskvi na razini političkih direktora ministarstava
vanjskih poslova, javila je u ponedjeljak agencija Interfax.
Predstavnici zemalja članica Kontaktne skupine (SAD, Rusija,
Njemačka, Francuska i Velika Britanija) u Moskvi bi trebali
razgovarati o pripremi Mirovne konferencije u svjetlu primjene prekida
vatre koji bi trebao stupiti na snagu u utorak minutu iza ponoći,
izjavio je jedan ruski diplomat koji je želio ostati anoniman.
ŽENEVA - Bosanski su Srbi u tri dana protjerali 3.500 Muslimana iz
Banje Luke, priopćio je u ponedjeljak Međunarodni odbor Crvenog križa
(ICRC).
U Zenici se u ponedjaljak očekuje dolazak 1.400 izbjeglica, žena,
djece i staraca, rekao je jedan glasbogovornik ICRC-a. Muškarcima
nije bilo dozvoljen ulazak u autobuse.
PARIZ - Francuska je u ponedjeljak "vrlo odlučno" pozvala sve zaraćene
strane u BiH da ne pokreću vojne operacije koje bi mogle dovesti u
pitanje prekid vatre predviđen da stupi na snagu u utorak u OO:01
sati.
"Vrlo odlučno pozivamo sve strane u sukobu da ništa ne poduzmu što bi
moglo dovesti u pitanje stupanje na snagu prekida vatre", izjavio je
zamjenik glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Yves Doutriaux
(Iv Dutrio).
Prekid u trajanju od 60 dana bi načelno trebao započeti u utorak
minutu iza pola noći pod uvjetom da Sarajevo bude opskrbljeno plinom
i električnom energijom.
BRUXELLES - Bombardiranja izbjegličkih logora na sjeveroistoku Bosne i
Hercegovine "predstavljaju najgori ratni zločin za koji ne bi trebalo
biti ni pomilovanja niti oprosta", izjavila je u ponedjeljak europska
povjerenica za humanitarnu pomoć Emma Bonino.
"To je sramota", ocijenila je u priopćenju Emma Bonino. "Nema
opravdanja za strahote počinjene u izbjegličkim logorima Živinicama i
Tešanjki. Ubijanje i ranjavanje ljudi bez zaklona i obrane koji se
bore za međunarodnu humanitarnu pomoć kako bi postigli minimalne
životne uvjete predstavlja najgori ratni zločin za koje ne bi smjelo
biti ni pomilovanja niti oprosta".
RIM - Talijanska ministrica vanjskih poslova Susanna Agnelli "odlučno
je osudila" u ponedjeljak bosanske Srbe zbog napada na izbjeglice
pokraj Tuzle.
Agnelli sudjeluje u Torinu na Skupštini parlamentaraca Atlantskog
saveza i svoju osudu je izrekla i kao "glasnogovornica talijanskog
javnog mišljenja".
Agnelli drži da "povećanje sukoba u Bosni dovodi u opasnost sporazum
o prekidu vatre i mirovni proces".
TORINO - Glavni tajnik NATO-a Willy Claes (Vili Klas) u ponedjeljak je
ustrajao na tome da saveznici moraju imati nadzor nad bilo kojim
oblikom vojnih snaga koje budu poslane u BiH, sa zadaćom pomaganja oko
provedbe konačnoga mirovnog sporazuma.
"To će biti operacija koju će predvoditi NATO, a mi ćemo i
zapovijedati", kazao je Claes pred Sjevernoatlantskom skupštinom, u
kojoj su okupljeni parlamentarni predstavnici 16 zemalja članica saveza.
On je također kazao da snage, u kojima će biti oko 60.000 vojnika,
neće ponoviti pogreške iz Somalije i Vijetnama.
DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) u ponedjeljak je
pokrenuo postupke u okviru kojih je planirano prvo javno saslušavanje
žrtava i svjedoka zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
Francuski sudac Claude Jorda otvorio je raspravu slučaja bosanskog
Srbina Dragana Nikolića, bivšeg zapovjednika zatvoreničkog logora u
Sušici, nedaleko od Vlasenice u sjevernoistočnoj BiH, gdje je bilo
zatočeno oko 8.000 Muslimana.
Nikolić je bio prva osoba protiv koje je ICTY podignuo optužnicu u
studenom 1994. zbog ubojstva osmorice, mučenja desetorice i ranjavanja
trojice muslimanskih zarobljenika, no on se još uvijek nalazi na slobodi.
Saslušavanja će najvjerojatnije trajati tjedan dana, a očekuje se da
će nakon njih sud potvrditi optužnicu protiv Nikolića i izdati
međunarodnu tjeralicu za njim.
MOSKVA - Rusija još nije dala nalog za isporuku plina Sarajevu, što je
jedan od uvjeta da bi prekid vatre stupio na snagu, doznaje se u
ponedjeljak iz ureda ruskog predsjednika.
Predsjednik Boris Jeljcin još nije potpisao tu odluku i nikakav rok
za potpisivanje nije određen, priopćeno je iz Kremlja.
Ruski premijer Viktor Černomirdin i bosanski premijer Haris Silajdžić
postigli su 2. listopada u Moskvi načelni dogovor o opskrbi plinom
glavnog grada BiH, ali sporazum o tome nije potpisan.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette (Erv d
Šaret) je u nedjelju navečer ocijenio da "neki Srbi" žele omesti
mirovni proces u BiH i upozorio da se neće dozvoljavati napadi poput
nedjeljnog bombardiranja muslimanskog izbjegličkog centra kraj Tuzle.
De Charette je, govoreći na francuskoj televiziji, oštro osudio
napad, u kojem je kazetna bomba ubila najmanje šest civila i ranila
oko 30 osoba, uglavnom djece.
"To može biti samo inicijativa nekolicine na srpskoj strani s
namjerom ometanja mirovnog procesa," rekao je on. "Mi to najoštrije
osuđujemo."
De Charette je izjavio da je put k potpunom prekidu vatre pun
opasnosti. "Sve zaraćene strane moraju biti oprezne u svemu što čine",
rekao je on.
WASHINGTON - Međunarodna zajednica će za obnovu i uspostavu pristojnog
životnog standarda u BiH, zemlji uništenoj višegodišnjim ratnim
razaranjima, trebati izdvojiti tri milijarde dolara, izjavio je u
nedjelju dopredsjednik Svjetske banke Wilfried Thalwitz (Vilfrid
Talvic).
On je kazao da će novac biti potreban za obnovu domova, popravak
energetskih i transportnih sustava te početak rada banaka i tvornica.
Thalwitz je izjavio da se ti podaci temelje na istraživanju koje je
Svjetska banka provela prije potpisivanja posljednjeg sporazuma o
prekidu vatre, koji bi u utorak trebao stupiti na snagu.
Procjene Svjetske banke o troškovima obnove BiH mnogo su niže od onih
koje je iznio premijer Haris Siljadžić, koji je izjavio da je njegovoj
vladi potrebno 12 milijardi dolara za poslijeratnu obnovu.
MOSKVA - Rusija je odlučila "do daljnjeg" zamrznuti primjenu sporazuma
o demilitarizaciji Čečenije, koji su 30. srpnja potpisali Rusi i
Čečeni, objavio je u ponedjeljak jedan član ruskog izaslanstva, a
prenosi agencija Interfax. #L#
To je objavljeno tri dana nakon što je u petak izveden bombaški
atentat na zapovjednika ruskih postrojba u Čečeniji Anatolija
Romanova i nakon što su Čečeni u ponedjeljak obznanili da je u
nedjelju u ruskim napadima smrtno stradalo 40 stanovnika u više
mjesta te republike.
MOSKVA - U ruskom bombardiranju dva čečenska sela istočno i
sjeverozapadno od Groznog ubijeno je 40 i ranjeno 20 stanovnika,
izvijestila je u ponedjeljak agencija Interfax, citirajući čečenske
izvore.
Napadnuta su mjesta Rochni-Tchou (35 km jugozapadno od Groznog), gdje
je, prema čečenskim izvorima, poginulo 28 osoba, i Mesker-Iurt (25 kn
istočno od Groznog), gdje je poginulo 12 osoba.
MADRID - Francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak) je u
ponedjeljak stigao u Madrid na sastanak vrhu sa španjolskim premijerom
Felipeom Gonzalezom tijekom kojega će biti riječi "poglavito o
bilateralnim odnosima".
Francuski dužnosnici su izjavili kako Pariz namjerava iskoristiti
trenutno španjolsko predsjedavanje u Europskoj uniji kako bi se
razmotrili prijedlozi za reformu institucija Unije što će biti tema
summita EU-a koji će se održati iduće godine.
RIM - Papa Ivan Pavao II. se nakon četverodnevnog posjeta Sjedinjenim
Državama u ponedjeljak ujutro vratio u Rim.
Tijekom posjeta SAD Papa je služio nekoliko svečanih misa na kojima
se skupio veliki broj vjernika, posebice na misi u Central Parku u
središtu New Yorka. Održao je i govor u Općoj skupštini Ujedinjenih
naroda, u kojemu je posebice upozorio na problem nacionalizma.
Pri odlasku iz Baltimora pozdravio ga je potpredsjednik Al
Gore s kojim je razgovarao o međunarodnoj situaciji, posebice u
Bosni i Hercegovini.
STOCKHOLM - Amerikanci Edward Lewis (Edvord Luis) i Eric Wieschaus
(Erik Višaus) te Njemica Christiane Nusslein-Volhard dobitnici su
Nobelove nagrade za medicinu za 1995. godinu, objavio je švedski
Karolinški institut u ponedjeljak.
Nagrada je dodijeljena za njihova otkrića glede "genetske kontrole
ranog embrionalnog razvoja", kaže se u priopćenju instituta.
Nagrada ove godine iznosi 7,2 milijuna kruna (milijun dolara), a
dobitnicima će biti uručena na svečanosti u Stockholmu 10. prosinca, na
kojoj će sudjelovati i ostali ovogodišnji laureati.
Dobitnici ovogodišnje nagrade za ekonomiju bit će proglašeni u
utorak, za fiziku i kemiju u srijedu te za mir u petak. Već je poznat
dobitnik Nobelove nagrade za književnost, irski pjesnik Seamus Heaney
(Simus Hini).
(Hina) sb
092348 MET oct 95