FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 8. listopada (Hina) ŽENEVA - Američki ministar obrane William Perry (Viljem Peri) rekao je u subotu da će teme njegovog sastanka u nedjelju s ruskim ministrom obrane Pavelom Gračovim biti proširenje NATO-a na istok, prekid vatre u BiH, zajedničke vojne vježbe, te skorašnji sastanak na vrhu između američkog predsjednika Billa Clintona i njegovog ruskog kolege Borisa Jeljcina.
ZAGREB, 8. listopada (Hina) ŽENEVA - Američki ministar obrane William Perry (Viljem Peri) rekao je u subotu da će teme njegovog sastanka u nedjelju s ruskim ministrom obrane Pavelom Gračovim biti proširenje NATO-a na istok, prekid vatre u BiH, zajedničke vojne vježbe, te skorašnji sastanak na vrhu između američkog predsjednika Billa Clintona i njegovog ruskog kolege Borisa Jeljcina. #L# Ovo je četvrti sastanak ove godine između dva ministra obrane, a dolazi u vrijeme zategnutih odnosa između dvije sile zbog nesuglasica oko BiH i proširenja NATO-a na zemlje bivšeg istočnog bloka. Perry, koji je stigao ravno sa sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a koji se održao u Williamsburgu, rekao je da će s Gračovim "razgovarati o širokom rasponu tema koje uključuju zajedničke napore dvije zemlje prema unapređenju i čuvanju mira u BiH, te zajedničko djelovanje Rusije i NATO-a prema tom cilju". Gračov je istaknuo da ne bi ni dolazio u Ženevu da Rusija ne igra značajnu ulogu u operacijama u BiH. Prema njemu, važna tema sastanka je zapovjedna struktura multinacionalnih snaga koje bi trebale provoditi prekid vatre između zaraćenih strana u BiH. Glede proširenja Sjevernoatlantskog saveza, Perry je naglasio značaj programa NATO-a Partnerstvo za mir koje nudi jamstva sigurnosti bivšim članicama Varšavskog pakta, dok je Gračov čvrsto protiv proširenja NATO-a na istok. "Moskva ne želi proširenje NATO-a prema istoku, ali nema namjeru ići natrag prema hladnom ratu", rekao je Gračov. Također će se razgovarati o vojnim vježbama koje su nekoliko puta isplanirane, a zatim ih je Moskva otkazala, te summitu koji se treba održati 23. listopada. MOSKVA - Zapovjednik ruskih snaga u Čečeniji general Anatolij Romanov, koji je u petak teško ranjen u atentatu u Groznom, u nedjelju je još uvijek u kritičnom stanju, javila je agencija Interfax. #L# General je u subotu prebačen iz bolnice u Vladikavkazu u Moskvu, a njegovo je zdravstveno stanje nepromijenjeno. General Romanov (47) zadobio je povrede glave u eksploziji bombe u Groznom, dok su tri osobe iz njegove pratnje izgubile život. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u nedjelju je smijenio s funkcije glavnog tužitelja Alekseja Iljušenka, priopćeno je iz ureda predsjednika. #L# Funkciju glavnog tužitelja privremeno će obnašati Oleg Gajdanov, dosadašnji Iljušenkov pomoćnik. Kako se naglašava u priopćenju, Iljušenko je smijenjen "na njegov vlastiti zahtjev". PARIZ - Novi bombaški napad u kojem nije bilo ranjenih dogodio se rano u nedjelju na željezničkoj pruzi u blizini Pariza, doznaje AFP iz pouzdanih izvora.#L# Prema nađenim ostacima eksplozivne naprave, moglo bi se raditi o boci plina prikopčanom za izvor struje. Do eksplozije je došlo u 3 sata i deset minuta u općini Marly, te je željeznički promet prekinut do 7 sati za kada je bio predviđen prolaz prvog vlaka. MOSKVA - Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma potpisao je u subotu dekret kojim je pod svoju kontrolu stavio nacionalnu gardu, do sada pod kontrolom parlamenta i predsjedništva, javila je agencija Interfax.#L# Ciljevi ove odluke su: dati mogućnost operacionalne kontrole predsjedniku, "provjeriti sposobnost vojnika da brane suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", te bolja zaštita "života i dostojanstva građana u njihovim ustavnim pravima i pojačavanje javnog reda", kaže se u predsjedničkom dekretu. Kako je kazao vođa parlamentarnog odbora za obranu i sigurnost ukrajinskog parlamenta Vladimir Muhin, "ovaj je dekret kršenje sadašnjih zakona" i parlament će bez sumnje na odluku staviti veto. Nacionalna garda stvorena je 1991. kad je proglašena nazavisnost Ukrajine i danas broji 30.000 ljudi. (Hina) sv 081304 MET oct 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙