(od Hininog dopisnika Branka Merlina) BEIJING, 7. listopada (Hina) - I ovogodišnja 64. opća skupština Interpola u Beijingu posebice je istaknula potrebu neprestane borbe i što bolje tehničke i tehnološke opremljenosti policije u borbi
s organiziranim kriminalom koji, raspolažući golemim sumama novca, ni sam ne štedi u nastojanjima da bude opremljeniji a onda možda i djelotvorniji od nje.
(od Hininog dopisnika Branka Merlina)
BEIJING, 7. listopada (Hina) - I ovogodišnja 64. opća skupština
Interpola u Beijingu posebice je istaknula potrebu neprestane borbe i
što bolje tehničke i tehnološke opremljenosti policije u borbi s
organiziranim kriminalom koji, raspolažući golemim sumama novca, ni
sam ne štedi u nastojanjima da bude opremljeniji a onda možda i
djelotvorniji od nje. #L#
Ponosan na uspjehe kineske policije u suradnji s Interpolom, tijekom
desetogodišnjeg djelovanja Središnjeg nacionalnog biroa kineskog
Interpola, njegov čelnik Zhu Entao kao jedno od najvažnijih područja
rada ističe upravo borbu s drogom. I ne bez razloga. U tome je
razdoblju, naime, u samoj Kini zamjetno porasla uporaba narkotika, što
znači da postoji ponuda koja teži stvaranju tržišta, a i kineski je
teritorij postao tranzitnim područjem za putovanje droge od
proizvođača u jugostočnoj Aziji prema tržištima zapadnih zemalja.
Dok put u Kinu preko njezinih sjeverozapadnih granica nalazi i droga
iz Pakistana, najviše glavobolje policiji ipak zadaje područje tzv.
"Zlatnog trokuta" na tromeđi Burme, Laosa i Tajlanda, i droga koja
odatle teško kontroliranim putovima ulazi u kinesku pokrajinu Yunnan.
Broj narkomana, ali i bolesnika od AIDS-a izazvanog intravenoznim
uzimanjem heroina, u ovoj pokrajini raste iz godine u godinu. Tu se
uživatelji droge regrutiraju među gradskom mladeži, ali i među
seljacima u zabačenim i siromašnim graničnim područjima.
Presjecanje putova droge koja preko Yunnana ide i prema Hong Kongu,
pa prema kineskim priobalnim pokrajinama ili pak prema Taiwanu, Japanu
i SAD-u, jedan je od razloga kineskog angažmana u subregionalnoj
suradnji u borbi protiv droge. Riječ je o suradnji s Kambodžom,
Vijetnamom, Laosom, Tajlandom i Burmom, a uz pomoć Programa za nadzor
droge UN. Naravno, međudržavna i regionalna suradnja uvijek ovisi o
naporima koje pojedine zemlje ulažu u borbu s drogom u okvirima
vlastitih granica. Da to ne ide ni lako ni brzo svjedoči primjer
Kambodže, koja se tek priprema za usvajanje zakona o zlouporabi
narkotika i tek okuplja i obučava snage za borbu s trgovcima drogom.
Potaknuta opravdanim strahom da ju organizirani međunarodni kriminal
pretvara u jedno od glavnih tranzitnih područja za izvoz opijata iz
jugoistočne Azije.
Za tješnju suradnju s Burmom u borbi protiv droge odlučio se i
Tajland, u kojem prema objavljenim podacima među više od milijun
dvjesto tisuća ovisnika njih četrdeset posto čine seljaci iz područja
u susjedstvu "Zlatnoga trokuta". Istodobno, Tajland je suočen i sa sve
većim prodorom sintetičkih opijata, koje u Burmi, nedostupan vlastima,
proizvodi Khun Sa, jedan od zloglasnih "gospodara droge". Budući da je
trgovina heroinom iz "Zlatnog trokuta" otežana zahvaljujući suradnji
zainteresiranih država, Khun Sa se preusmjerio na proizvodnju
amfetamina. Prodajući se u Tajlandu pod raznim imenima (speed,
spedballs, ecstasy, ice), pilule što snažno djeluju na središnji
živčani sustav najviše kupaca nalaze među radnicima, vozačima kamiona
te školarcima. Budući da posjedovanje i trgovina amfetaminima dosad
nije bila smatrana većim prekršajem, u postupku je donošenje zakona
kojim bi se opasnost od amfetamina izjednačila s opasnošću od heroina.
Jedan od razloga svakako je i podatak da je lani u Tajlandu prodano
amfetamina šest puta više nego godine 1992. Da će i kazne za
posjedovanje ili trgovanje tabletama koje korisnici često uzimaju
zajedno s heroinom biti visoke, svjedoči i nedavna izjava tajlandskog
ministra znanosti da preprodavače amfetamina treba jednostavno
postrijeljati.
Tajlandski je premijer nedavno najavio i oštre kazne za policajce
uhvaćene da preprodaju ovu drogu. Kolika je eventualna umiješanost
policije u ovaj biznis nije rečeno, ali budući da je u vrijeme
posljednje izborne kampanje bilo i međusobnih optužbi političara da
zarađuju na trgovini drogom, moglo bi se zaključiti da za uspješniju
borbu s narkomafijom treba i određena opća društvena klima.
Kako pak seljake koji žive od proizvodnje droge privoljeti na neku
drugu proizvodnju, pitanje je s kojim se u borbi s drogom susreće
danas i Laos. Peti po proizvodnji opijuma u svijetu (sto trideset tona
godišnje), Laos navodno ima više od četrdeset tisuća ovisnika, od
kojih najveći broj čine sami proizvođači. Ono što brine, jest pokušaj
organiziranog kriminala da i preko Laosa razvije trgovinu drogom,
jednim krakom usmjerenim i prema južnim kineskim područjima.
Organizirajući svoje urede Interpola u Shanghaiu i u Guangzhouu kao
brane prodoru droge s juga, Kina ističe i svoju dobru suradnju s
policijom u Hong Kongu, tvrdeći da bez zajedničkih napora u borbi s
drogom nema rezultata. Na isti zaključak upućuje i nedavno objavljena
vijest o čovjeku koji je iz Lagosa u Nigeriji preko Pariza doputovao u
Hong Kong sa šest kila marihuane namijenjene tamošnjem tržištu. Očito,
za drogu međukontinentalne razdaljine ne znače više ništa. Poput
mnogih drugih, i tržište drogom teži pretvaranju u globalno tržište.
Hoće li mu to uspjeti ovisi uz ostalo i o policijama stotinu
sedamdeset i šest država učlanjenih u Interpol.
(Hina) mer br
070719 MET oct 95