ŠIBENIK, 6. listopada (Hina) - Za unapređenje zaštite i gospodarsko vrednovanje Nacionalnog parka Kornati potrebna su sustavna znanstvena istraživanja kojih do sada nije bilo, jedan je od zaključaka simpozija o Nacionalnom parku
Kornati, koji je počeo 2. listopada u Murteru, a njegov radni dio završen je sinoć okruglim stolom o zaštiti Nacionalnog parka Kornati u svjetlu međunarodnih stajališta i pravnih propisa Republike Hrvatske, perspektiva gospodarenja, programa i potreba znanstvenih istraživanja.
ŠIBENIK, 6. listopada (Hina) - Za unapređenje zaštite i gospodarsko
vrednovanje Nacionalnog parka Kornati potrebna su sustavna znanstvena
istraživanja kojih do sada nije bilo, jedan je od zaključaka simpozija
o Nacionalnom parku Kornati, koji je počeo 2. listopada u Murteru, a
njegov radni dio završen je sinoć okruglim stolom o zaštiti
Nacionalnog parka Kornati u svjetlu međunarodnih stajališta i pravnih
propisa Republike Hrvatske, perspektiva gospodarenja, programa i
potreba znanstvenih istraživanja. #L#
Sudionici simpozija radili su u 10 sekcija, a obrađene su
meteorološke, geološke i geografske odlike, flora, fauna i vegetacija,
onečišćenje mora, riblji fond i ribarstvo u Kornatima, mogućnosti
njihova gospodarskog, a posebice turističkog vrednovanja te
kulturno-povijesne i socijalne odlike tog Nacionalnog parka.
Zaključeno je, među ostalim, da bi se na Kornatima trebalo osnovati
jednu meteorološku stanicu koja bi, uz uobičajene meteorološke
podatke, ispitivala i neke specifičnosti - stanje mora te onečišćenje
zraka i oborina. Utvrđeno je da su dosadašnje spoznaje o flori i
fauni, posebice mora oko Kornatskog otočja, manjkava i da bi ih
trebalo početi sustavno istraživati, jer se pretpostavlja da tamo ima
još dosta nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Kornati imaju bogat
riblji fond, no zadnja su ispitivanja pokazala su da se smanjio na 1/3
u odnosu prema onom od prije trideset godina.
Ukazano je i na problem uništavanja podmorja Nacionalnog parka
Kornati.
U vezi s gospodarskim iskorištavanjem Kornata sudionici simpozija
zauzeli su se za izradu plana razvoja održivog turizma i to u dogovoru
s lokalnim stanovništvom. Nacionalni park i općenito Kornatske otoke
treba izuzeti od intenzivnog i masovnog turizma i velike gradnje, te
na tom području razvijati tradicionalne djelatnosti domaćega
stanovništva. U skladu s time, rečeno je, treba izraditi i novi
prostorni plan Nacionalnog parka Kornati koji će omogućiti njegovu
aktivnu, a ne pasivnu zaštitu.
Po riječima Eugena Draganovića iz Državnog zavoda za zaštitu prirodne
i kulturne baštine, propisi Republike Hrvatske, koji se odnose na
zaštitu okoliša, ne zaostaju za onima u svijetu i omogućavaju pravilnu
zaštitu toga nacionalnog parka i očuvanje njegovih prirodnih i
antropoloških vrijednosti.
Dr. Antonela Požar-Domac iz Zoologijskog instituta
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu predložila je
dopunu Zakona o zaštiti prirode i stvaranje morskih parkova,
zaštićenih morskih područja koja imaju prirodne i ekološke
vrijednosti.
Simpozij su organizirali, u povodu 15. obljetnice njegova osnutka,
Hrvatsko ekološko društvo, Uprava Nacionalnog parka Kornati i Državni
zavod za zaštitu kulturne i prirodne baštine, pod pokroviteljstvom
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Šibenske županije, a
sudjelovalo je oko 100 znanstvenika iz svih dijelova Hrvatske.
Sudionici simpozija danas će posjetiti Nacionalni park Kornate, a
simpozij će službeno završiti sutra.
(Hina) fd sp
061045 MET oct 95