ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu Ambiente, danas su predstavnici drvne industrije i hrvatskoga gospodarstva razgovarali o stranim ulaganjima u hrvatsku drvnu industriju. Nazočni su bili predstavnici
Ministarstva gospodarstva RH i Hrvatske kreditne banke za obnovu (HKBO). Stručni skup organizirali su Croatia drvo d.d. iz Zagreba i Zagrebački velesajam.
ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu
Ambiente, danas su predstavnici drvne industrije i hrvatskoga
gospodarstva razgovarali o stranim ulaganjima u hrvatsku drvnu
industriju. Nazočni su bili predstavnici Ministarstva gospodarstva RH
i Hrvatske kreditne banke za obnovu (HKBO). Stručni skup organizirali
su Croatia drvo d.d. iz Zagreba i Zagrebački velesajam. #L#
Dosadašnja ulaganja stranog kapitala u hrvatsku drvnu industriju nisu
osobito značajna, istaknuo je voditelj skupa i direktor Croatia drva
mr. Ferdinand Laufer. Kako je dodao, bez novca se u drvnoj industriji
neće moći obnoviti proizvodnja koja bi omogućila međunarodnu
konkurentnost. Ispred Hrvatske po ulaganjima stranog kapitala u
industriju su Mađarska, Rusija, Češka, Poljska, Ukrajina, Slovačka,
Estonija, Rumunjska, Slovenija i Bugarska.
Laufer je također izvijestio da su lanjski poslovni rezultati drvne
industrije negativni, pa je pitanje odakle će stići kapital i kojim će
se novcem obnoviti te tvrtke. Napomenuo je kako u hrvatskoj drvnoj
industriji treba stvoriti uvjete za ulaganja, a u prvome redu ozbiljno
restrukturirati industriju, prilagoditi je interesima stranih ulagača
i time ih motivirati. Zauzeo se za stvaranje dijelova tvrtki koji bi
postali zanimljivi za ulagače i naveo primjer takvog modela u
dioničkom društvu "Radin" iz Ravne Gore u kojem je nakon stečaja
stvoreno 29 tvrtki što sada pozitivno posluju, a u njih je uložen
značajan talijanski kapital.
Pomoćnik direktora HKBO-a dr. Marijan Živković istaknuo je značenje
privatizacije za privlačenje stranog kapitala i napomenuo kako treba
ići prema privatizaciji, jer kapital ne stiže poduzeću koje nije
privatizirano i čiji vlasnik nije poznat.
Iskustva o ulaganju kapitala u drvnu industriju iznio je i Nikola
Herljević, Hrvat koji je 30 godina radio u Francuskoj i svoj novac
1992. uložio u tadašnji DIP Perušić. Herljević je istaknuo kako je
najveći problem u "modelu", zbog kojeg je on nakon kupnje zapravo
ostao bez novca potrebnog za investiranje u obnovu i poslovanje
tvrtke. S tim u svezi istaknute su i previsoke cijene na koje se
procjenjuju hrvatske tvrtke, problemi javnog poduzeća Hrvatskih šuma,
banaka i administracije.
(Hina) bma sp
051644 MET oct 95