NEW YORK, 3. listopada (Hina/AFP) - Od početka 1995. godine broj ubojstava u New Yorku smanjen je za 30%, krađa za 21%, provala za 18%. Grad nije bio toliko siguran unazad 25 godina.
NEW YORK, 3. listopada (Hina/AFP) - Od početka 1995. godine broj
ubojstava u New Yorku smanjen je za 30%, krađa za 21%, provala za 18%.
Grad nije bio toliko siguran unazad 25 godina. #L#
Policija pripisuje taj uspjeh radikalnoj reformi svojih metoda borbe
protiv delikvencije, ali kriminolozi navode dublje razloge.
Smanjenje kriminala od 1994. godine predstavlja ubrzanje tendencije
iz 1991. godine koja je primijećena u drugim velikim gradovima. Nigdje
drugdje pad delikvencije nije bio tako dugotrajan i spektakularan kao
u New Yorku.
Grad je doživio svoje najgore trenutke 1990. godine s 2.245
ubojstava, na vrhuncu epidemije 'cracka', jeftinog derivata kokaina.
Zločini i delikti potom su pali za 3 do 4% godišnje do 1993, 12%
prošle godine te 16% u osam prvih mjeseci ove godine.
To poboljšanje poklopilo se sa stupanjem na dužnost novog
gradonačelnika, republikanca Rudolpha Giulianija, i novog šefa
policije kojeg je ovaj imenovao - Williama Brattona. Afera dakle
postaje politička i kontroverzna.
Istinitost brojki nije osporavana. Najveći pad zabilježen je u
ubojstvima. Kriminolozi odbacuju ideju da snage reda mogu imati
ozbiljan upliv na kriminal bez upliva dubljih društvenih faktora.
Policija odgovara da nikakva društvena promjena ne može objasniti
snažan pad statističkih podataka u manje od 18 mjeseci te da se
tijekom tog perioda promijenila jedino njezina strategija.
"Usmjerili smo čitavu našu organizaciju na ostvarenje cilja
spektakularnog smanjenja kriminala", objašanjava Bratton. "Ranije je
policija imala previše različitih zadataka, nedostajao je viši cilj".
U prvoj etapi povećana je radna snaga, s 31.000 agenata na 38.000, i
provedeno unutarnje restrukturiranje: poboljšanja suradnja među
službama, decentralizacija odluka, korištenje informatike u analizi
tendencija svake vrste i neposrednoj reakciji.
Policija je posebno usvojila strategiju koja daje prednost borbi
protiv "znakova nesigurnosti", čak i najbanalnijih poput grafita ili
zaglušujućeg sterea u automobilima.
Prema Brattonu, ti "delikti protiv kvalitete života" stvaraju teren
pogodan za razvoj ozbiljnijih zločina i podržavaju osjećaj
nesigurnosti (New York zauzima 21. mjesto na nacionalnoj ljestvici
kriminala u velikim gradovima).
Policija progoni pijanstvo na prometnicama, agresivno prosjačenje,
moljakanje u metrou, vabljenje mušterija od strane uličnih
prostitutki, perače vjetrobrana automobila na semaforima, bračno
nasilje ili nedolazak na posao.
Povećava broj premetačina, ispitivanja ili provjera sudskih kartoteka
te, iako se broj delikata smanjuje, broj uhićenih raste. Sveprisutnost
policije obeshrabruje nošenje oružja.
Godine 1994 počinjeno je 360 ubojstava manje nego 1993, a 900 osoba
manje je ranjeno mecima.
Prema riječima Charlesa Bahna, kriminologa sa City University, nema
sumnje da je policija postala zastrašujuća. On smatra kako je
iskoristila faktore kao smanjenje broja mladih od 15 do 29 godina (dob
s najviše delikvenata) i stabilizaciju mreža distribucije droge zbog
čega je manje ratova među bandama.
Konjunktura koju doživljava gospodarstvo zemlje također je povoljan
faktor, prema Bahnu. Nesigurnost zaposlenja i smanjenje socijalnih
davanja "čini se, paradoksalno, smiruje ljude" i odvraća mladež od
nepopravljivih gluposti. On smatra da strah od žandara, povezan s
"popularnošću oštre metode ima razuvjeravajući učinak na neke mlade
delikvente".
(Hina) bnš bnš
031114 MET oct 95