ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Na tribini pod naslovom "Ukrajina postkomunističkog razdoblja" večeras su u Institutu za društvena istraživanja ukrajinski znanstvenici predstavili svoju knjigu "Politologija postkomunizma" te kijevski
sociologijski časopis "Politična dumka" (Politička misao).
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Na tribini pod naslovom "Ukrajina
postkomunističkog razdoblja" večeras su u Institutu za društvena
istraživanja ukrajinski znanstvenici predstavili svoju knjigu
"Politologija postkomunizma" te kijevski sociologijski časopis
"Politična dumka" (Politička misao). #L#
Dr. Jevgen Bistricki, šef filozofskog odjela ukrajinske Nacionalne
akademije znanosti, govorio je o nacionalizmu i legitimaciji
postkomunističkih vlada te o kriznim aspektima ukrajinskoga društva:
prevlasti stare komunističke strukture, jezičnoj podijeljenosti,
društvenoj amorfnosti i odvojenosti vlasti od naroda.
Dr. Oleg Bilij, suradnik Akademije, drži da postoji opasnost da u
Ukrajini "država pojede društvo". Riječ je o procesu u kojemu je staru
postkomunističku elitu nacionalnog usmjerenja ("katakombna elita")
zamijenila nova polit-tehnokratska elita koja vlada državom, a stara
se elita prometnula u oporbu. Nova vlast upravlja vojno-industrijskim
kompleksom koji je uvelike ovisan o bivšim sovjetskim strukturama pa
tako osnažuju stare političke veze i odnosi.
Oleksandr Dergačov, povjesničar iz Kijevsko-Mogiljanske akademije,
govorio je o proturječnostima geopolitičkih usmjerenja te o nekim
analogijama raspada bivših država SSSR i SFRJ. Kazao je kako
gospodarska zaostalost, ali i staro zakonodavstvo sprečavaju Ukrajinu
da sudjeluje u europskim integracijskim procesima. (Ukrajina je jedina
postkomunistička zemlja bez vlastitog ustava i valute). Kada je riječ
o geopolitičkim odnosima i gospodarsko-energetskim pričuvama Ukrajina
je "talac Rusije" i ovisna o stupnju demokratizacije u Rusiji.
Ukrajina, kao neovisna država, želi u Europu, ali postoji opasnost da
ostane igrati ulogu "karike ili tampona prema Rusiji", napomenuo je
Dergačov.
U raspravi nakon izlaganja sudjelovalo je više hrvatskih sociologa, a
čula se i ocjena kako je u procesu hrvatskog osamostaljivanja
prevladavalo oslanjanje na Ukrajinu dok u sadašnji političkim
prilikama sve češće Rusija zamjenjuje Ukrajinu u
političko-gospodarskoj suradnji.
(Hina) fc sp
022246 MET oct 95