LUXEMBOURG, 2. listopada (AFP/Hina) - Europska unija se, ne čekajući konačno zaključenje mirovnog plana u sukobu na prostoru bivše Jugoslavije, odlučila pripremiti za poslijeratno razdoblje na tom području.
BIVŠE JUGOSLAVIJE
LUXEMBOURG, 2. listopada (AFP/Hina) - Europska unija se, ne čekajući
konačno zaključenje mirovnog plana u sukobu na prostoru bivše
Jugoslavije, odlučila pripremiti za poslijeratno razdoblje na tom
području. #L#
Ta je odluka usvojenA u ponedjeljak na sjednici ministara vanjskih
poslova Petnaestorice u Luxembourgu.
Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel je ocijenio kako se
usprkos teškoćama koje stoje pred potpisivanjem primirja u BiH odsada
treba pripremati za poslijeratno razdoblje.
Europski pregovarač Carl Bildt (Karl Bilt) potaknuo je članice EU da
definiraju zajedničko gledište za cijelu regiju: od juga Slovenije do
sjevera Grčke.
Ministri su razmotrili dva teksta u kojima su nabrojana područja
posredovanja EU na prostoru bivše Jugoslavije, od kojih je jedan plod
zajedničke francusko-njemačke inicijative ministara Hervea de
Charettea (Šaret) i Kinkela (Kinkl), a drugi potječe od Europskoge
komisije.
Prijem je bio dobar, prema riječima francuskoga ministra, a jedan
diplomat je izjavio da su "u oba plana postavljena dobra pitanja".
Oba teksta govore u glavnim crtama o istim područjima posredovanja.
Prema predloženom, Petnaestorica najprije moraju definirati mehanizme
koji su potrebni da bi se ostvario mirovni plan, nakon njegova
potpisivanja, zatim predvidjeti kako će se riješiti sudbina
izbjeglica, nastaviti s humanitarnom pomoći, razmotriti mogućnosti za
obnovu zemalja koje je pogodio trogodišnji rat i zajamčiti kontrolu
smanjenje naoružanja u tome području.
"Ukoliko se humanitarna pomoć bude dostavljala svima onima koji
stradaju bez razlike, neće biti sredstava za pomoć u obnovi, što bi se
trebalo uvjetovati poštivanjem ljudskih prava, prava manjina i prava
izbjeglica da se vrate u svoju zemlju", rekao je Kinkel.
Europska komisija je predložila da se pomoć za obnovu uvjetuje
"prijelazom s ratne ekonomije na tržišnu" te suradnjom lokalnih vlasti
s Međunarodnih sudom za ratne zločine u Haagu, izjavio je
glasnogovornik komisije.
Kinkel je inzistirao na "jednakoj podjeli cjelokupnih troškova" jer
se neće raditi samo o financiranju pomoći za obnovu već i o osnivanju
multinacionalnih mirovnih snaga za BiH pod vodstvom NATO-a.
Osim Petnaestorice, Sjedinjene Države, Rusija, Japan i međunarodne
financijske organizacije bit će pozvane da pomognu ovom velikom
međunarodnom naporu.
Izrazivši zabrinutost u vezi uspostavljanja stabilnosti u regiji,
Komisija je predložila da se u program obnove uključe i zemlje koje je
posebno pogodio embargo donesen protiv Srbije i Crne Gore. Tako bi se
primjerice trebalo omogućiti nekom bugarskom javnom poduzeću da
obnavlja mostove u Bosni.
U pogledu opće koordinacije cjelokupne pomoći Europska komisija je
izrazila spremnost da je prihvati, pozivajući se na svoje dosadašnje
iskustvu na tom polju.
Kinkel i Charette izrazili su želju da Komisija imenuje visokoga
europskog predstavnika koji bi nadgledao sve operacije.
Tu će ideju razmotriti Komisija i Politički odbor EU kako bi se na
sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova Unije, koji će se
održati 30. listopada u Luxembourgu, predočili njihovi zaključci.
(Hina) mh dh
022208 MET oct 95