ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Ukupni iznos dugovanja bivšeg Sovjetskog
Saveza bivšoj Jugoslaviji tek treba utvrditi a nakon toga se države
nastale iz bivše Jugoslavije moraju dogovoriti koliko kojoj pripada,
izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu ministar financija Ruske Federacije
Vladimir Panskov.
"Prvo treba utvrditi ukupan dug bivšeg Sovjetskog Saveza bivšoj
Jugoslaviji, a republike bivše Jugoslavije se potom same moraju
dogovoriti koliko kojoj pripada", rekao je on na konferenciji za
novinare.
Ministar Panskov je naglasio kako je veliki problem u tome što Narodna
banka tzv. Jugoslavije odbija suradnju u ovome pitanju.
Rusija do sada nije platila dugovanja bivšeg SSSR-a ni jednoj državi
bivše Jugoslavije. Ruska Federacija je inače preuzela na sebe vraćanje
svih dugovanja bivšeg Sovjetskog Saveza.
Panskov je pri tome naglasio da je hrvatskoj strani rečeno kako
Rusija ne namjerava poduzimati "nikakve korake koji bi mogli štetiti
trećoj strani".
Na pitanje kakav je stav ruske vlade prema jednostranom izglasavanju
sankcija Hrvatskoj u Ruskoj Dumi ministar Panskov je odgovorio da je
vladino stajalište vidljivo iz "činjenice da se on nalazi u
Hrvatskoj".
Tijekom svojeg posjeta Hrvatskoj on je u Zagrebu u ponedjeljak
potpisao sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između
Hrvatske i Rusije.
Prema njegovoj ocjeni time je uklonjena "jedna od najvažnijih
prepreka za daljnji razvitak gospodarskih odnosa između dviju
zemalja".
On je najavio i potpisivanje sporazuma o zaštiti investicija između
Hrvatske i Rusije, koje bi trebao uslijediti početkom iduće godine.
(Hina) sl dh
021935 MET oct 95
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro skočio više od 2 posto
NHL: Rezultati
Trump bi mogao razmisliti o povratku u Svjetsku zdravstvenu organizaciju
NBA: Rezultati
SKV: Svijet uz kavu
Auschwitz nakon 80 godina: Političari šute, preživjeli govore
ZSE: Uz povećani promet, Crobexi dosegnuli nove rekordne razine
Od proljeća naplata parkinga u KBC-u Split
Područje Batine kontinuirano naseljeno još od prapovijesti
U Hrvatskoj godišnje oko 3500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka