BEČ, 2. listopada (Hina) - U ponedjeljak u Beču započinje trodnevno (od 2. do 4. listopada) zasjedanje 34. redovite stranačke skupštine Socijaldemokratske stranke Austrije (SPOe). U koaliciji s Austrijskom narodnom strankom (OeVP) ta
stranka čini vladu na saveznoj razini. Skupština, koja se održava uz geslo "Bolje ideje za bolju budućnost", suočit će se s problemima izrazito nepovoljne, "zastarjele" dobne strukture stranke kao i osipanja članstva te uočljivo slabijih rezultata na pokrajinskim i saveznim izborima minulih godina, bez naznaka da se taj negativni trend privodi kraju.
BEČ, 2. listopada (Hina) - U ponedjeljak u Beču započinje trodnevno
(od 2. do 4. listopada) zasjedanje 34. redovite stranačke skupštine
Socijaldemokratske stranke Austrije (SPOe). U koaliciji s Austrijskom
narodnom strankom (OeVP) ta stranka čini vladu na saveznoj razini.
Skupština, koja se održava uz geslo "Bolje ideje za bolju budućnost",
suočit će se s problemima izrazito nepovoljne, "zastarjele" dobne
strukture stranke kao i osipanja članstva te uočljivo slabijih
rezultata na pokrajinskim i saveznim izborima minulih godina, bez
naznaka da se taj negativni trend privodi kraju. #L#
Predsjednik stranke, austrijski savezni kancelar Franz Vranitzky,
najavio je da će skupština biti posvećena "analizi i raspravi o teškom
političkom položaju socijaldemokracije u Europi, a time i u Austriji".
Pozivajući stranačke dužnosnike da, sučeljeni s najnovijim "povijesnim
razvojem i promjenama", ne upadaju u rezignaciju nego da pronađu
odgovore na "pitanja oko mjesta koje, u vremenu povećanoga međunarodnog
povezivanja, treba pripasti pojmovima identiteta i domovine",
Vranitzky je ujedno označio i tematski okvir kojim će se skupština
baviti.
Posljednjih nekoliko godina članstvo stranke u stalnom je opadanju te
je, potkraj kolovoza ove godine, stranka imala 494.000 članova (u
odnosu na 727.000 članova 1969. godine, u vrijeme najvećeg uspona
stranke). U skupini mlađih od 30 godina, broj članova iznosi tek oko
50.000. Na izborima 1983. godine stranka je izgubila apsolutnu većinu
(mandata i glasova), koju je prethodno držala punih 12 godina, da bi
na posljednjim saveznim izborima, u listopadu prošle godine, dobila
34,9 posto glasova, što je u povijesti poslijeratne, tzv. Druge Austrijske
Republike njezin najlošiji rezultat. Od devet saveznih pokrajina SPOe
još samo u Beču i Gradišću drži većinu.
Najnovija ispitivanja javnog mišljenja stranci daju tek nešto više od
30 posto glasova.
Sadašnji nepovoljni položaj stranke tumači se činjenicom da je u
trenutačno najzahtjevnijem političkom pitanju Austrije, pitanju
sanacije državnog proračuna, njezin koalicijski partner, Narodna
stranka (predvođena predsjednikom Wolfgangom Schuesselom i ministrom
gospodarstva Johannesom Ditzom), preuzela glavnu riječ. Zasjenjena
svojim, kadrovski i programski ojačanim, partnerom, politika SPOe-a ne
nailazi na pozitivan odjek u austrijskoj javnosti.
"Manevarski" prostor SPOe-a glede mogućih koalicija s drugim
strankama bitno je sužen. Prema najnovijim istraživanjima javnog
mišljenja, eventualna "semafor" koalicija - stvorena zbog
prijevremenih izbora - sa strankom "Zelenih" i "Liberalnim Forumom"
računski ne bi bila mogućom tj. ne bi donijela natpolovičnu većinu. A
već nekoliko godina kategorično odbijanje SPOe-a, kao "antifašističke"
stranke, za bilo kakvom suradnjom sa "Slobodnjacima" Joerga Haidera -
stranke tradicionalno privržene njemačkom nacionalnom opredjeljenju i
nedvojbeno najveće dobitnice korjenitih promjena austrijskog
političkog krajolika posljednjih godina - poništilo je SPOe-u i
posljednju opciju da promjenom koalicije osigura opstojnost na vlasti.
Usporedno s padom popularnosti stranke među glasačima, narušeno je i
samorazumijevanje stranke kao utjelovljenja, kako je rado isticano
"ponosnog", "socijalističkog pokreta". Ne samo da je stranka prije
nekoliko godina, u vrijeme golemih promjena u tada još komunističkoj
istočnoj Europi, zamijenila svoje tradicionalno obilježje
'socijalistička' u više pragmatično, 'socijaldemokratska', nego je ona
suočena i s nestankom ustanova koje je smatrala stvarnim osloncima
"socijalističkog pokreta", koji je sebe proglašavao jedinim
autentičnim borcem za dobrobit socijalno zapostavljenih masa. Jedna od
tih ustanova - osnovana već u prošlom stoljeću kao vlasništvo SPOe-a i
stranci privrženih sindikata - jest veletrgovinska zadruga "Konsum",
koja je ove godine postala najvećim slučajem insolvencije u povijesti
Druge Republike. Njezina sanacija ovog je ljeta povjerena menadžeru
Hans-Joergu Tenggu, koji ne samo da je zamijenio dotad visoko dotirano
socijaldemokratsko poslovodstvo, nego je i sam član beskompromisno
protivničke stranke "Slobodnjaka". A dijelove "Konsuma" počele su
preuzimati privatne "kapitalističke" veletrgovinske kuće, "Julius
Meinl", "Spar", "Billa", "Adeg" i "Loewa".
(Hina) zm br ZVONIMIR MILAS
021352 MET oct 95