LJUBLJANA, 30. rujna (Hina) - Ključno je pitanje u slovensko-hrvatskim odnosima određivanje granice na moru, odnosno u Piranskom zaljevu, iako ona čini tek oko dva posto ukupne slovensko-hrvatske granice, izjavio je u inervjuu za
današnje ljubljansko Delo, voditelj slovenskog dijela mješovitog hrvatsko-slovenskog diplomatskog povjerenstva za granice dr. Iztok Simoniti.
LJUBLJANA, 30. rujna (Hina) - Ključno je pitanje u slovensko-hrvatskim
odnosima određivanje granice na moru, odnosno u Piranskom zaljevu,
iako ona čini tek oko dva posto ukupne slovensko-hrvatske granice,
izjavio je u inervjuu za današnje ljubljansko Delo, voditelj
slovenskog dijela mješovitog hrvatsko-slovenskog diplomatskog
povjerenstva za granice dr. Iztok Simoniti. #L#
On je pozvao novinare da bez potrebe ne stvaraju dodatne napetosti.
Osvrnuvši se na izjave dr. Franca Bučara i Igora Bavčara za Washington
Times, koje su izazvale diplomatski izgred, istaknuo je da i
"nacionalni egoizam" ima svoje granice. Žalosno je, da poslanici koji
zastupaju Sloveniju, u tuđem tisku govore o našim susjedima kao o
"neurotičnim Hrvatima" i "titoistima", rekao je dr. Simoniti.
Šef slovenskih pregovarača, rekao je da i Hrvatska i Slovenija
smatraju da je oko 677 kilometara zajedničke kopnene granice moguće
riješiti običnim pregovorima. Kada je riječ o morskoj granici, dr.
Simoniti smatra da diplomatski nije razumno ustrajati pri
maksimalističkim stajalištima, te se zauzeo za razumno približavanje u
stajalištima. Rekao je da je slovenski prijedlog o Piranskom zaljevu
izložen na sastanku slovenskog i hrvatskog premijera, Janeza Drnovšeka
i Nikice Valentića, 20. rujna u Mariboru, dodavši da on nije ultimatum
u smislu "uzmi ili ostavi". "To nije prijedlog, koji potanko utvrđuje
metre, milje, koordinate, geografske širine i visine", napomenuo je
dr. Simoniti. O tomu kuda bi se trebala protezati granica, hrvatska i
slovenska stajališta su različita, rekao je, napominjući da to nije
tragično. Po njemu, Hrvatska predlaže da se granica proteže sredinom
Piranskog zaljeva, a Slovenija da to bude uz južnu (hrvatsku) obalu.
Time bi Slovenija zadržala status unutarnjeg mora u Zaljevu. Svaki
metar unutarnjeg mora za Sloveniju ima posebnu vrijednost, a za
Hrvatsku, kao pomorsku zemlju, ta činjenica nema neko posebno
značenje, smatra on. Po prijedlogu, Sloveniji bi pripalo i pravo
slobodnog izlaza iz unutarnjeg na otvoreno more. Po slovenskim
stajalištima, ni najpovoljniji režim slobodnog prolaza slovenskih
brodova preko hrvatskih teritorijalnih voda do otvorenog mora "ne bi
riješio problem".
Dr. Simoniti je podsjetio da se u posljednjih deset mjeseci dogodio
jedan izgred u Piranskom zaljevu. Ne smije se dopustiti novi, rekao
je, te predložio da se uspostavi "crveni telefon" između Pirana i
Umaga, odnosno Ljubljane i Zagreba. Samo tako, moguće je da jedna
strana "upozorenje" druge ne shvati kao "prijetnju", rekao je dr.
Iztok Simoniti.
(Hina) ld mc
301859 MET sep 95