SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 30. rujna (Hina) ZAGREB - Zaustavljenje etničkog čišćenja, poštivanje ljudskih prava kao i nužnost uspostave multietničkog društva, središnje su pitanje cjelovitog mirovnog riješenja koje se pokušava postići za ovo područje, izjavio je u subotu, na konferenciji za novinare održanoj u rezidenciji američkog veleposlanika u Zagrebu, pomoćnik američkog državnog tajnika za ljudska prava John Shattuck. "Ovdje sam da bi naglasio nužnost multietničkog društva kao i neophodnost okončanja svih oblika etničkog čišćenja te kršenja ljudskih prava", rekao je Shattuck, dodavši da je u petak posjetio Petrinju, Glinu, Vrgin Most, Vojnić, Bosanski Petrovac, Ključ i Kulen Vakuf. "Nakon operacije 'Oluja' nastavili smo dobivati izvješća o kršenju ljudskih prava", rekao je američki podtajnik za ljudska prava, napomenuvši "kako do toga ne bi došlo da je hrvatska Vlada preduzela mjere da spriječi povredu istih". Shattuck, koji se u subotu sreo s Ivanom Jarnjakom i dr. Ivicom Kostovićem, naglasio je "da su ga hrvatski dužnosnici tijekom posjeta uvjerili kako su poduzeti koraci za poboljšanje sigurnosne situacije i spriječavanje kršenja ljudskih prava". SAD su također zabrinute zbog odluke hrvatske Vlade glede imovine hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su napustili Hrvatsku. Američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith dodao je da "nije moguće ostvariti mirnu reintegraciju istočne Slavonije bez punog poštivanja prava hrvatskih Srba, uključujući pravo na povrat imovine i povratak u Hrvatsku". "Zatražili smo od hrvatske Vlade da ponovo razmotri tu odluku, te da osigura ljudima mogućnost povratka imovine", rekao je Shattuck. Govoreći o izbjeglicama iz BiH-a koji se nalaze na teritoriju Hrvatske, Shattuck je rekao da bi "nasilna repatrijacija izbjeglica bila kršenje Ženevske konvencije o izbjeglicama". "Pozdravljamo ovotjednu izjavu hrvatske Vlade da se izbjeglice neće vraćati u nesigurna područja", dodao je Shattuck. ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović razgovarao je u subotu s pomoćnikom američkog državnog tajnika za ljudska prava Johnom Shattuckom (Džon Šatak) o poštivanju ljudski prava i humanitarnoj situaciji u Hrvatskoj. U kraćoj izjavi za novinare dr. Kostović je rekao da se razgovaralo o odluci povratka izbjeglica u BiH, povratku Srba koji su napustili Hrvatsku nakon akcije "Oluja" kao i o slučajevima kršenja ljudskih prava na oslobođenim teritorijima. "Razgovarali smo i o pojedinačnim pojavama paljenja, pljačke te o izvješćima da su stradali neki civili", rekao je dr Kostović, istaknuvši da će Hrvatske "bez daljnjega poduzeti najenergičnije mjere" kako bi se uspostavila sigurnost građana na tom području. Dr. Kostović je dodao da je "zamolio SAD da u opći sporazum za ovo područje uključi i pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba jer je to bitno za Hrvatsku, ali i za BiH". "Imali smo veoma važne razgovore o pravu povratka hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su napustili Hrvatsku, kao i o postupanju prema izbjeglicama u Hrvatskoj te o nasilnom povratku izbjeglica na nesigurna područja", rekao je nakon sastanka John Shattuck. Dodao je da "cijeni spremnost dr. Kostovića da razgovara o svim tim pitanjima zbog kojih je, kao i američka strana, izrazio veliku zabrinutost". ZAGREB - Najviši američki dužnosnici, uključujući državnog tajnika Warrena Christophera (Voren Kristofer), dali su jamstva da će se pitanje reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema rješavati zajedno s problemom BiH i da oko toga neće biti nikakvog odugovlačenja, izjavio je danas po povratku iz New Yorka u Zagreb potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. "Boravak u New Yorku bio je obilježen brojnim sastancima s najvišim dužnosnicima američke vlade, zatim s najvišim dužnosnicima EU, nakon toga brojnim bilateralnim ministarskim susretima i konačno govorom na 50. redovitom zasjedanju Opće skupštine UN", izjavio je dr. Granić na konferenciji za novinare u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso. Hrvatski ministar vanjskih poslova ocijenio je dogovor postignut s ministrima BiH i tzv SRJ u New Yorku kao "još jedan korak naprijed prema konačnom rješenju krize u BiH", ali je upozorio da su potrebni "teški i ozbiljni razgovori o prekidu vatre, zatim konačni razgovori o mapama" te razgovori oko konačnog ustavnog ustroja BiH. "Što se tiče našeg glavnog problema, a to je reintegracija okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u razgovoru s najvišim američkim dužnosnicima, uključujući Christophera, dobili smo garancije da će se problem naših okupiranih područja rješiti zajedno sa problemom BiH, znači da se neće odugovlačiti nikakvo rješenje za reintegraciju", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova. SALUM (Egipat) - Libija je danas protjerala još oko 200 Palestinaca, većinom žene i djecu, na područje ničije zemlje, na granici s Egiptom, gdje protjerani Palestinci već tjednima čekaju da ih prime egipatske vlasti. Oko 5.000 Palestinaca protjerano je iz Libije u posljednja tri mjeseca, a očekuje se da će se sljedećih dana taj broj još povećati. UNHCR je upozorio da se Palestinci, protjerani na ničiju zemlju i smješteni u 170 šatora u pustinji gdje žive samo škorpioni, nalaze u vrlo teškom stanju, te da preživljavaju samo od hrane koju uspiju isprositi od putnika. Libija protjerivanjem Palestinca želi učiniti pritisak kako bi se srušio sporazum o palestinskoj autonomiji u Gazi i na Zapadnoj obali, koji ona ocjenjuje kao arapsku predaju izraelskoj državi. LONDON - Iran je predao Iraku tijela 2500 iračkih vojnika koji su poginuli u iransko-iračkom ratu od 1980. do 1988., i koji su pronađeni u Iranu. Iran će Iraku uskoro predati još 3500 tijela kao znak dobre volje, izjavio je jedan od iranskih vojnih dužnosnika - piše Tehran Times. Trenutačno su organizirane brojne potrage za tijelima nestalih vojnika na mjestima silovitih bitaka, iako je do sada u tim potragama od nagaznih mina poginulo 30 i ranjeno 50 vojnika. SEUL - Deseci tisuća studenata iz 15 gradova Južne Koreje u subotu su izostali s nastave kako bi se okupili i zahtijevali suđenje dvojici bivših predsjednika zbog krvoprolića koje se dogodilo godine 1980. Na demonstracijama, koje su trajale otprilike pet sati, oko 10.000 studenata je zaustavilo promet, a marširajući poslovnim dijelom Seula uzvikivali su "Kaznite ubojice". Približno 16.000 policajaca opremljenih kacigama, štitovima i palicama pokušalo je rastjerati studenete bojeći se da se ne ponove neredi koji su se dogodili u petak. Policija se i ovaj put poslužila suzavcem i dimnim bombama kako bi rastjerala demonstrante. Slične, ali manje demonstracije organizirane su i po drugim gradovima diljem Koreje. Većina demonstracija završila je mirno, iako je oko 130.000 južnokorejskih policajaca bilo pripravno odmah reagirati. (Hina) rb 301821 MET sep 95