OPATIJA, 30. rujna (Hina) - O toleranciji kao središnjem pojmu u odnosu prema pitanjima suvereniteta, samoodređenja, prava, gospodarstva, zaštite okoliša, obrazovanja i intelektualne slobode raspravljalo se danas u četiri paralelne
radne skupine u sklopu Međunarodne opatijske konferencije "Tolerancija, znanost i moderni svijet".
OPATIJA, 30. rujna (Hina) - O toleranciji kao središnjem pojmu u
odnosu prema pitanjima suvereniteta, samoodređenja, prava,
gospodarstva, zaštite okoliša, obrazovanja i intelektualne slobode
raspravljalo se danas u četiri paralelne radne skupine u sklopu
Međunarodne opatijske konferencije "Tolerancija, znanost i moderni
svijet". #L#
Taj se međunarodni skup održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a, u
povodu Međunarodne godine tolerancije, a organizirala ga je Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u suradnji sa Svjetskom
akademijom umjetnosti i znanosti, nekoliko europskih akademija
znanosti i umjetnosti te Max Planck društvom.
O ulozi znanosti u toleranciji govorio je prof. dr. Helmut Moritz. Po
njegovu mišljenju, poimanju i primjeni načela tolerancije znanost može
pridonijeti objektivnošću i eksperimentalnom metodom. Istodobno, drži
Moritz, znanstvenim se pristupom terminologija vezana uz toleranciju
pročišćava od emotivnog dijela koji tolerancija obvezatno sadrži, čime
se, ocijenio je Moritz, pridonosi i smanjivanju nesporazuma. Svrha i
temelj svih vjerskih sloboda i tolerancije dostojanstvo je ljudske
osobe, istaknuo je veleposlanik Republike Hrvatske u Sloveniji mr.
Miljenko Žagar. Tema je njegova izlaganja bila "Katolička crkva i
religijske slobode", s posebnim osvrtom na stajališta sadašnjega
poglavara Katoličke crkve Ivana Pavla II.
Američka znanstvenica Marijanna Daisy Birnbaum istaknula je da za
razvoj međusobnih odnosa u modernom svijetu sama tolerancija više nije
dostatna. Da bi tolerancija danas bila praktično na djelu, svaki se
pojedinac, ocijenila je dr. Birnbaum, mora i osobno za nju boriti.
Među inim, pozornost sudionika skupa izazvalo je i izlaganje
bosanskoga književnika Alije Isakovića koji se zauzeo za ravnopravan
položaj bosanskoga jezika u odnosu na hrvatski i srpski jezik.
(Hina) ip mc
301503 MET sep 95