ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Demonstracije što ih je ispred zgrade Sabora RH održala grupica srednjoškolaca i pokoji profesor tražeći "nekakvu gimnaziju na engleskom", povod su članka Stjepana Čuića u današnjem Vjesniku u kojem, među
ostalim, piše: "Problem je u tome što gospoda ne bi hrvatski kao nastavni jezik. A bi da hrvatsko Prosvjetno ministarstvo plaća takvu gimnaziju! Ako žele strani jezik kao nastavni, tad neka si osiguraju i strani novac, pa i ministarstvo koje će verificirati dokumente takve gimnazije. Hrvatska je po jeziku Hrvatska, dakle i po svojim gimnazijama. I po novcu što ga za njih troši. A ako treba zbog nečega demonstrirati, tad je bolje i za đake i za nastavnike tražiti ono što nastavnici traže posvuda u svijetu - bolje plaće, bolje uvjete rada, solidne udžbenike. Bilo bi normalno da zahtijevaju više sati engleskoga jezika, kad im je toliko do njega, bolju nastavnu opremu, zaštitu djece od dosadnog štiva, debelih i polupismenih udžbenika, od građe u udžbenicima i nastavnim planovima koja gotovo u pravilu ne odgovara njihovu uzrastu itd. (...)
ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Demonstracije što ih je ispred zgrade
Sabora RH održala grupica srednjoškolaca i pokoji profesor tražeći
"nekakvu gimnaziju na engleskom", povod su članka Stjepana Čuića u
današnjem Vjesniku u kojem, među ostalim, piše: "Problem je u tome što
gospoda ne bi hrvatski kao nastavni jezik. A bi da hrvatsko Prosvjetno
ministarstvo plaća takvu gimnaziju! Ako žele strani jezik kao
nastavni, tad neka si osiguraju i strani novac, pa i ministarstvo koje
će verificirati dokumente takve gimnazije. Hrvatska je po jeziku
Hrvatska, dakle i po svojim gimnazijama. I po novcu što ga za njih
troši. A ako treba zbog nečega demonstrirati, tad je bolje i za đake i
za nastavnike tražiti ono što nastavnici traže posvuda u svijetu -
bolje plaće, bolje uvjete rada, solidne udžbenike. Bilo bi normalno da
zahtijevaju više sati engleskoga jezika, kad im je toliko do njega,
bolju nastavnu opremu, zaštitu djece od dosadnog štiva, debelih i
polupismenih udžbenika, od građe u udžbenicima i nastavnim planovima
koja gotovo u pravilu ne odgovara njihovu uzrastu itd. (...) #L#
Engleski jezik ionako nikad nije bio sporan ni u hrvatskim školama ni
na fakultetima. Što je onda sporno? 'Ekskluzivna' gimnazija na
engleskom jeziku može se argumentirati samo time što se ne želi
hrvatski, a ne time što se želi više engleskoga. Zašto pak netko ne
želi hrvatski u Hrvatskoj, i za to postoje mnogi razlozi, ali Hrvatska
nema ama baš nijednoga razloga da takvo što prihvati. U svakoj zemlji,
naročito europskoj u koju zagovornici engleske gimnazije teže brže no
što tobože teže ostali, gimnazije su na matičnim jezicima - osim,
dakako, gimnazije za diplomatsku djecu. A tko i radi čega želi i
hrvatsku djecu pridružiti diplomatskoj kad šklovanje na stranom jeziku
nije ništa drugo nego odstupanje od vlastitoga jezika, potiskivanje
tog jezika na europsku marginu. I usput, taj postupak pravda
Europom?!". (...)
(Hina) mc
280100 MET sep 95