BEČ, 27. rujna (Hina) - Konferencija o reviziji Konvencije o pojedinim vrstama konvencionalnog oružja - protupješačkih mina, mina iznenađenja itd. - koja je u ponedjeljak počela u Beču, nastavljena je danas općom raspravom u kojoj
sudjeluju predstavnici 49 zemalja potpisnica toga dokumenta i mnogi promatrači.
BEČ, 27. rujna (Hina) - Konferencija o reviziji Konvencije o pojedinim
vrstama konvencionalnog oružja - protupješačkih mina, mina iznenađenja
itd. - koja je u ponedjeljak počela u Beču, nastavljena je danas općom
raspravom u kojoj sudjeluju predstavnici 49 zemalja potpisnica toga
dokumenta i mnogi promatrači. #L#
Većina dosadašnjih govornika izjasnila se u prilog oštrije kontrole
protupješačkih mina, ali ima razlika u verifikaciji provedbe i
eventualne djelomične ili potpune zabrane takvih oružja.
Danas je na plenarnoj sjednici govorila i stalna predstavnica
Republike Hrvatske pri UN i pri međunarodnim organizacijama u Beču,
voditeljica hrvatskoga izaslanstva na toj konferenciji Ana Marija
Bešker. Istaknula je interes Hrvatske, kao jedne od zemalja posebice
pogođenih problemom mina - što je posljedica srpsko-crnogorske
agresije u posljednje četiri godine - za uspješnu reviziju Konvencije.
Hrvatska ne proizvodi mine i zalaže se za veću univerzalnost
Konvencije i dodatnih protokola s krajnjim ciljem da se zabrani
uporaba toga oružja, posebice protupješačkih i mina iznenađenja, te
onih koje se teško otkrivaju ili nemaju ugrađene mehanizame za
samouništenje.
Hrvatska je predstavnica poglavito istaknula nužnost financijske i
tehnološke pomoći međunarodne zajednice u uništavanju mina zaostalih
na nedavno oslobođenim područjima. Prema procjenama stručnjaka njih je
na oko 300.000 hektara čak dva do tri milijuna, i da se sve unište
bilo bi potrebno osam do deset godina. Troškovi za tako obiman i
zahtjevna projekt dosižu više od 300 milijuna dolara. Kako je
istaknula veleposlanica gđa Bešker, ukloniti mine jedan je od osnovnih
uvjeta za povratak prognanika i izbjeglica u oslobođena područja i
prioritet u obnovi zemlje. Stoga je ponovila poziv Hrvatske da se
povećaju sredstava koje zemlje potpisnice Konvencije ulažu u
Međunarodni fond za uklanjanje mina, te je pozdravila promjene
međunarodnoga humanitarnog prava što se očekuju na toj konferenciji o
strožem ograničenju svih vrsta tog nehumanog i vrlo okrutnog oružja.
Međunarodna zajednica je tek posljednjih nekoliko godina postala
svjesna dramatičnosti humanitarnih, socijalnih i gospodarskih problema
uzrokovanih uporabom mina. Njihov razmjer je toliki da je i glavni
tajnik UN Boutros-Boutros Ghali, u pozdravnom govoru sudionicima
Konferencije, rekao kako se radi o "globalnoj krizi". Razloge za tako
rasprostranjeno korištenje mina valja tražiti u jeftinoj proizvodnji,
koja omogućuje masovnu uporabu u svim sukobima - bili oni međunarodnog
ili nemeđunarodnog karaktera. No, iskustvo zemalja najviše pogođenih
uporabom mina, kao što su: Afganistan, Angola, Kambodža, Etiopija,
Mozambik, Nikaragva, Ruanda, Somalija, a nažalost i Hrvatska i Bosna i
Hercegovina, pokazuje kako je prividna jeftina proizvodnja praćena
golemim troškovima kasnijeg uklanjanja mina. Zemlje koje to moraju
učiniti nisu ni financijski ni tehnološki osposobljene da bi
djelotvorno mogle uništiti goleme količine mina sa svojeg teritorija.
Čak i uz pomoć međunarodne zajednice taj posao traje godinama, a
pritom često stradaju mnogi civili. Stoga se, kao jedino rješenje,
nameće potpuna zabrana ili barem strogo ograničenje proizvodnje,
uskladištenja, uporabe i trgovine minama.
(Hina) pp sb
271929 MET sep 95