SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 27. rujna (Hina) NEW YORK - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić sastao se u srijedu u New Yorku s ministrima vanjskih poslova Turske i Bosne i Hercegovine, Erdalom Inonuem i Muhamedom Šaćirbejem. Razgovaralo se o gospodarskoj obnovi BiH i Hrvatske, te kako u to uključiti islamske zemlje, rekao je dr. Granić nakon razgovora, te dodao da će se idući trostrani sastanak održati u Istambulu. Trojica ministara razmotrila su i pitanje povratka izbjeglica iz Velike Kladuše i Cazina, što bi jamčile snage Turske, Hrvatske i vlade odnosno Federacije BiH. Prema riječima ministra Granića, Turska i BiH daju punu potporu hrvatskim stajalištima o povratku okupiranih područja. Prije tog ssatanka ministar Granić je razgovarao i s irskim ministrom vanjskih poslova Dickom Springom (Dik Spring) o reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema, te o boljim međusobnim odnosima. STRASBOURG - Parlamentarna skupština Vijeća Europe prihvatila je u srijedu u Strasbourgu (Strazbur) Nacrt rezolucije Političkog odbora o stanju na područjima bivše Jugoslavije, sačinjenog na osnovi izvješća izvjestitelja Petera Bloetzera (Peter Blecer) i Rene Pierrea van der Lindena (Rene Pjer van den Linden). Kako je već istaknuto, nacrt rezolucije obuhvaća tri teme: Hrvatsku, BiH i tzv. SRJ. Od hrvatske Vlade traži se da poštuje sporazum postignut 6. kolovoza s UN-om i dokaže, dajući informacije i prihvaćajući međunarodnu nazočnost, da jamči osnovna prava onima koji žive na njezinu teritoriju. Također se traži da u "što kraćem roku donese mjere koje bi omogućile povratak osoba" izbjeglih nakon akcije Oluja, te, prema amandmanu 3. koji je u današnjoj raspravi prihvaćen, "puno ispunjavanje njihovih prava na vlasništvo". Glede BiH, osuđuju se napadi na zaštićene zone Srebrenice i Žepe, istjerivanje civila s tih područja, te traže informacije o Muslimanima iz Srebrenice. Traži se također da djelatnicima međunarodnih organizacija bude omogućen slobodni pristup ovim dvjema zaštićenim zonama UN-a. U nacrtu se osuđuje protjerivanje Hrvata i Muslimana iz Banje Luke. Od Vlade tzv. SR Jugoslavije traži se prestanak "promjene etničke ravnoteže u Vojvodini, na Kosovu i na područjima uz bugarsku granicu", te traži poštivanje prava "etničkih manjina na njezinu teritoriju". STRASBOURG - Činjenica je da će srpski narod koji živi izvan Srbije "biti na kraju najveća žrtva krive i opasne velikosrpske političke filozofije", rekao je voditelj izaslanstva Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan tijekom trećeg dana jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu. Govoreći u okviru rasprave po hitnom postupku o stanju u bivšoj Jugoslaviji dr. Domljan je rekao da nakon složene situacije koju je izazvala srpska agresija najprije u Hrvatskoj, a zatim i u BiH, "u ovom trenutku upravo sami Srbi napuštaju teritorije" za koje je njihova politika vjerovala da će se konačno integrirati sa Srbijom. Nazivajući izvješće izvjestitelja Rene Pierrea van der Lindena i Petera Gloetzera "dobrim i uravnoteženim", dr. Domljan je istaknuo da je Hrvatska pribjegla vojnoj akciji tek nakon što je postalo jasno da "UNPROFOR nije bio u stanju braniti zaštićene zone UN-a Srebrenicu i Žepu, pa posljedično ni Bihać i nakon što je postalo jasno da pobunjeni Srbi u Hrvatskoj ne pregovaraju u dobroj volji već samo da bi dobili na vremenu za buduće napade na Bihać". Dr. Domljan podsjetio je u svom govoru na riječi europskog ministra za vanjske poslove Hansa van den Broeka koji je naglasio da je hrvatska akcija "promijenila ravnotežu snaga" i "povećala mogućnosti za mirno rješenje sukoba u BiH". ZAGREB - UN najoštrije osuđuju srpsko raketiranje hrvatskih gradova posebice zato što dolaze u vrijeme napretka u mirovnim pregovorima u New Yorku, izjavio je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik UN-a Christopher Gunness (Kristofer Ganis). Prema podacima UN bosanski Srbi su u ponedjeljak navečer i utorak ujutro napali Kutinu, Novsku, Ivanić Grad i Požegu. Napadi izvedeni raketama Orkan i raketom "Frog-7" (Luna) koja je pala na Ivanić Grad ubili su jednu osobu a osam ozbiljno ranili. "Bosanski Srbi su ponovno pokazali bešćutan prezir prema životima civila", rekao je Gunness. UN su posebno zabrinute zbog napada na Novsku gdje je smješteno oko 400 ljudi koje su bosanski Srbi protjerali iz Banje Luke. Raketa koja je pala na Kutinu ekpslodirala je u blizini mjesta gdje su smješteni vojni promatrači UN-a. Prema riječima vojnog glasnogovornika UN bojnika Donalda Roya (Roj) među promatračima nije bilo žrtava samo je oštećena zgrada u kojoj borave. WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher (Voren Kristofer) je u srijedu izjavio da Clintonova administracija za slanje američkih postrojba u BiH treba odobrenje Kongresa. Christopher je, govoreći u emisiji "Today" (Tudej), američke televizijske kuće NBC, rekao kako očekuje da će američki vojnici na prostoru BiH boraviti devet mjeseci do godine dana. Predsjednik Clinton se prije više od dvije godine obvezao da će u BiH poslati do 25.000 pripadnika aneričkih kopnenih snaga, koji bi djelovali kao čuvari mira i jamčili mogući budući mirovni sporazum među sukobljenim snagama u BiH. Do sada se Clintonova administracija izjašnjavala u prilog suradnje s Kongresom glede slanja američkih vojnika u BiH, međutim nikada nije priznala da joj je potrebno odobrenje zastupnika za tu akciju. PARIZ - Francuski ministar obrane Charles Millon (Šarl Mijon) izjavio je u srijedu kako Francuska ima dokaz da su dvojica pilota, čiji je zrakoplov prošlog mjeseca srušen iznad BiH, živi i da su ih zarobili bosanski Srbi. "Oni su u rukama bosanskih Srba", rekao je Millon u izjavi za novinstvo nakon posjeta britanskog ministra obrane Michaela Portilla (Majkl Portilo). Francusko ministarstvo obrane prvi put u priopćenju navodi imena dvojice pilota - satnika Frederica Chiffota (Frederik Šifo) i poručnika Josea Souvigneta (Žoze Suvinje). "Poduzimamo sve kako bismo ih oslobodili", kaže se u priopćenju. "Zbog toga je francuska Vlada apelirala na Međunarodni odbor Crvenoga križa". HELSINKI - Finkinja Elisabeth Rehn (Elizabet Ren), koja bi u srijedu trebala biti imenovana posebnim izvjestiteljem UN za ljudska prava u nekadašnjoj Jugoslaviji, izjavila je da se u pregovore za mirno rješenje na tim prostorima mora uključiti pitanje ljudskih prava. "Ljudska prava tako su važan dio mirovnog procesa u BiH da moraju biti uključena u aktualne pregovore i njihov konačni ishod", izjavila je bivša finska ministrica obrane na konferenciji za novinare u Helsinkiju. Službeno bi Elisabeth Rahn na novi položaj trebala biti imenovana u tijeku današnjeg dana, kako je to jučer u priopćenju najavilo finsko ministarstvo vanjskih poslova. LONDON - Zamjenik britanskog premijera Michael Heseltine (Majkl Hezltajn) u srijedu je izjavio da njegova vlada odbija odluku Europskog suda za ljudska prava kojim se Velika Britanija osuđuje zbog ubojstva trojice pripadnika IRA-e 1988. godine na Gibraltaru. "Duboko žalim zbog te odluke i odbijam zaključke Suda", rekao je Heseltine u televizijskom interviewu BBC-u. Ministri će razmotriti hoće li se pokoriti sudskoj odluci o obvezi plaćanja odštete obiteljima žrtava", rekao je on. "Kada bismo se našli u okolnostima sličnim onima u Gibraltaru, nimalo ne sumnjam da bi bile donijete iste odluke", kazao je Heseltine. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin produžio je svoj odmor na Crnom moru do 4. ili 5. listopada zbog "lijepog vremena", u srijedu je objavila agencija Itar. Jeljcin (64) je otišao na odmor 10. rujna i namjeravao se vratiti za dva tjedna. Ruski je predsjednik nedavno doživio srčani udar. (Hina) sb 271800 MET sep 95