ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Upravni odbor, Stručni i Regionalni savjet PROHES-a, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva, raspravljali su danas o elaboratu "Prethodni rezultati projekta razvoja i organizacije hrvatskog energetskog
sektora", koji je za PROHES izradio Energetski institut "Hrvoje Požar". Taj će elaborat kao i rasprava o njemu, istaknuo je pomoćnik ministra gospodarstva Vladimir Kramberger, poslužiti za izradu koncepcije razvoja energetskog sektora koja se do kraja ove godine mora ponuditi hrvatskoj Vladi.
SEKTORA
ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Upravni odbor, Stručni i Regionalni savjet
PROHES-a, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva, raspravljali su
danas o elaboratu "Prethodni rezultati projekta razvoja i organizacije
hrvatskog energetskog sektora", koji je za PROHES izradio Energetski
institut "Hrvoje Požar". Taj će elaborat kao i rasprava o njemu,
istaknuo je pomoćnik ministra gospodarstva Vladimir Kramberger,
poslužiti za izradu koncepcije razvoja energetskog sektora koja se do
kraja ove godine mora ponuditi hrvatskoj Vladi. #L#
Predstavljajući "Prethodne rezultate", direktor Energetskog
instituta "Hrvoje Požar", dr. Goran Granić je kao temeljno označio
pitanje dinamike razvoja Hrvatske u idućih 15 do 20 godina, jer to
direktno utječe na sagledavanje potrošnje energije. Za potrebe
projekta, pojasnio je dr. Granić, ta je dinamika simulirana sa dva
scenarija (višim i nižim). Obzirom na rast bruto društvenog proizvoda
procjenjuje se da će do 2010. godine Hrvatskoj biti potrebno 800 do
1.350 novih megavata (MW) električne energije, naveo je dr. Granić,
ukazujući pri tom na "niz otvorenih pitanja o novim objektima, kako u
pogledu izbora energenta tako i izbora lokacija".
"Hrvatska će, obzirom na veličinu, materijalnu osnovu, te s druge
strane geopolitički položaj, biti ograničena u dostupnosti pojedinih
resursa", ustvrdio je dr. Granić, napominjući da to nije stručno
pitanje već pitanje državne odluke. Potkrijepio je to primjerom plina,
kao sve važnijeg energenta. Procjenjuje se, naime, da će Hrvatska
2010. godine trebati 3,4 do 4,4 milijarde prostornih metara prirodnog
plina, od čega će domaća proizvodnja osigurati tek 1,3 milijarde, pa će
se morati uvoziti dvije do tri milijarde prostornih metara, a pitanje
je da li će Hrvatska i iz kojih to izvora moći osigurati.
Koordinator PROHES-a dr. Gordana Sekulić ustvrdila je da će potrošnja
plina i dalje rasti te da se uz uvoz plina iz Rusije, uključenje u
međunarodni konzorcij za izgradnju Adria LNG terminala i plinovoda
razmatraju i druge mogućnosti njegove dobave iz inozemstva.
Na području naftnog gospodarstva, dr. Sekulić uz ostalo ukazuje na
potrebu osiguranja sirovina u inozemstvu putem vlastitih istraživanja,
te na potrebu izgradnje i modernizacije rafinerijskih kapaciteta. Na
području elektroprivrede, dr. Sekulić kao strateški zadatak navodi
izgradnju elektrana na jeftinije, ali i ekološki povoljnije energente,
s ciljem povećanja sigurnosti opskrbe potrošača i što jeftinije
proizvodnje uz istodobno uvažavanje regionalnih specifičnosti.
Dr. Sekulić zamjerila je što "Prethodni rezultati" ne sagledavaju i
scenarij intenzivnog gospodarskog razvitka od 10 do 12 posto kao što
Vlada najavljuje te predložila da se koncepcija energetskog razvitka
izradi na osnovi čvršćih i temeljitijih procijenjenih pretpostavki.
(Hina) bn ds
271618 MET sep 95