STRASBOURG, 27. rujna (Hina) - Parlamentarna skupština Vijeća Europe prihvatila je u srijedu u Strasbourgu (Strazbur) Nacrt rezolucije Političkog odbora o stanju na područjima bivše Jugoslavije, sačinjenog na osnovi izvješća
izvjestitelja Petera Bloetzera (Peter Blecer) i Rene Pierrea van der Lindena (Rene Pjer van den Linden).
O STANJU NA PODRUČJIMA BIVŠE JUGOSLAVIJE
STRASBOURG, 27. rujna (Hina) - Parlamentarna skupština Vijeća Europe
prihvatila je u srijedu u Strasbourgu (Strazbur) Nacrt rezolucije
Političkog odbora o stanju na područjima bivše Jugoslavije, sačinjenog
na osnovi izvješća izvjestitelja Petera Bloetzera (Peter Blecer)
i Rene Pierrea van der Lindena (Rene Pjer van den Linden). #L#
Kako je već istaknuto, nacrt rezolucije obuhvaća tri teme: Hrvatsku,
BiH i tzv. SRJ.
Od hrvatske Vlade traži se da poštuje sporazum postignut 6. kolovoza
s UN-om i dokaže, dajući informacije i prihvaćajući međunarodnu
nazočnost, da jamči osnovna prava onima koji žive na njezinu
teritoriju. Također se traži da u "što kraćem roku donese mjere koje
bi omogućile povratak osoba" izbjeglih nakon akcije Oluja, te, prema
amandmanu 3. koji je u današnjoj raspravi prihvaćen, "puno ispunjavanje
njihovih prava na vlasništvo".
Od svih strana traži se najveća moguća suzdržanost u pitanju istočne
Slavonije.
Reakcija hrvatske Vlade na ove zahtjeve bit će u velikoj mjeri
značajna pri razmatranju zahtjeva Hrvatske za ulazak u Vijeće Europe,
kaže se u nacrtu.
Glede BiH, osuđuju se napadi na zaštićene zone Srebrenice i Žepe,
istjerivanje civila s tih područja, te traže informacije o Muslimanima
iz Srebrenice. Traži se također da djelatnicima međunarodnih
organizacija bude omogućen slobodni pristup ovim dvjema zaštićenim
zonama UN-a.
U nacrtu se osuđuje protjerivanje Hrvata i Muslimana iz Banje Luke.
Od Vlade tzv. SR Jugoslavije traži se prestanak "promjene etničke
ravnoteže u Vojvodini, na Kosovu i na područjima uz bugarsku granicu",
te traži poštivanje prava "etničkih manjina na njezinu teritoriju".
Od 12 amandmana koliko je postavljeno na nacrt rezolucije odbačen je
onaj u kojem se situacija u Hrvatskoj opisuje kao neuspjeh UNPROFOR-a
i UN-a te amandman u kojem se tražilo od hrvatske Vlade da ne vraća
izbjeglice iz Federacije BiH i nedavno oslobođenih područja dok za to
ne dođe vrijeme.
Od prihvaćenih amandmana značajni su oni o proširenju programa TEMPUS
i PHARE na projekte u BiH, nastavku načela interkulturalne
koegzistencije u BiH, te, za što se zalagao voditelj hrvatskog
izaslanstva dr. Domljan, o "povratku kulturnih dobara".
Izvjestitelj Odbora za odnose s europskim državama nečlanicama Jean
Seitlinger (Žan Zajtlinger) naglasio je da tzv. SRJ ne može očekivati
da automatski dobije status posebnog gosta kao nasljednica SFRJ već će
morati podnijeti zahtjev i ispuniti određene uvjete.
U raspravi o prihvaćanju nacrta, kako se i očekivalo, ruski zastupnik
Sergej Glotov, grčki Efstratios Korakas i rumunjski zastupnik Adrian
Paunescu (Paunesku) oštro su nastupili protiv nacrta rezolucije.
Glotov je čak zatražio i zamrzavanje hrvatskog zahtjeva za prijem u
Vijeće Europe kao što je, kako je rekao, učinjeno i s Rusijom u
slučaju Čečenije. Portugalski zastupnik Urbano Rodriguez govoreći u
ime Pokreta za ujedinjenu europsku ljevicu osudio je napade NATO-a i
ocijenio nacrt "potpuno neprihvatljivim".
Ostali sudionici rasprave, a sudjelovalo ih je zbog nedostatka
vremena samo 18 od predviđenih 45, govorili su u prilog nacrtu. Kao
posljednji Parlamentarnoj skupštini obratio se dr. Domljan čiji je govor
odobren pljeskom većine zastupnika.
Član hrvatskog izaslanstva mr. Ivo Škrabalo nije zbog nedostatka
vremena uspio govoriti pred zastupnicima, ali njegov će govor biti
unesen u zapisnik i smatrat će se službenim dijelom rasprave.
(Hina) maš sb
271528 MET sep 95