SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 26. rujna (Hina) NEW YORK - Izaslanstsva Hrvatske i SRJ suglasila su se oko teksta o ustavnim načelima u BiH, dok izaslanstvo BiH čeka pozitivan odgovor iz Sarajeva, izjavio je u New Yorku u stanci razgovora Kontaktne skupine za BiH s ministrima vanjskih poslova Hrvatske, BiH i SRJ, hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo. Po njegovim je riječima hrvatsko izaslanstvo dobilo jamstva čvršćeg vezivanja pitanja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema uz cjelovit mirovni paket, o čemu bi se trebalo razgovarti u poslijepodnevnm dijelu sastanka. Po ocjeni Nobila još nije izvjesno hoće li poslijepodnevni razgovori završiti izjavom o okupiranom području Hrvatske. Dodao je da se ovoga tjedna očekuju pregovori o reintegraciji na lokalnoj razini s hrvatskim Srbima. NEW YORK - Američki državni tajnik Warren Christopher (Uoren Kristofer) izjavio je na početku sastanka predstavnika Kontaktne skupine i Europske unije s ministrima vanjskih poslova BiH, Hrvatske i SRJ, kako do kraja dana očekuje pomak u pitanjima ustavnih aranžmana za BiH. Po njegovim riječima na sastanku će se razmotriti i pitanje istočne Slavonije, Baranje, i zapadnog Srijema, te postizanje prekida vatre u Bosni i Hercegovini. "Vrijeme je da se zadrži momentum za mir", istaknuo je američki državni tajnik na početku susreta, koji bi trebao trajati do 15 sati po lokalnom vremenu (20 sati po srednjoeuropskom vremenu). BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel je u New Yorku izjavio kako smatra da bi sporazum o miru u BiH mogao biti postignut do početka studenog. "Mislim da smo u ovom procesu postigli određenu dinamiku koja opravdava izražavanje nade da bi se do rješenja moglo doći do kraja listopada ili početka studenog", kazao je Kinkel u izjavi za njemačku televiziju nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova tzv. SRJ Milanom Milutinovićem u New Yorku. "Moj je dojam da ako do rješenja uopće dođe, vjerojatnije je da će se to dogoditi u sljedećih nekoliko tjedana nego nakon dužeg vremena", kazao je on njemačkoj televiziji RTL. Kinkel u New Yorku boravi kao predstavnik Njemačke na proslavi 50. godišnjice UN-a. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) je objavio da je, na temelju novog dokaznog materijala, proširio optužnicu protiv bosanskog Srbina optuženog za ratne zločine Duška Tadića. Glavni tužitelj ICTY-a Richard Goldstone odlučio je Tadića optužiti i zbog pretpostavljene odgovornosti u novootkrivenim zločinima protiv čovječanstva i deportacijama civila u zapadnoj BiH, rekao je novinarima glasnogovornik ICTY-a Christian Chartier (Kristian Šartie). Tadića proširena optužba tereti za zločine protiv čovječanstva "počinjene između 23. svibnja i 31. prosinca 1992. u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje", rekao je Chartier. Optužen je i za teška kršenja Ženevske konvencije u tom istom razdoblju jer se pretpostavlja da je sudjelovao u "protuzakonitim deportacijama" muslimanskog i hrvatskog pučanstva s područja Prijedora. Zbog proširenja optužnice, ICTY će 24. listopada ponovo saslušati Duška Tadića. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrazio je svoju zabrinutost glede proračunskih mjera štednje koje predviđa UN, jer bi to moglo onemogućiti njegov rad ako se budu primjenjivale na taj sud. "Ako sud ne bude posebno tretiran zbog zamrzavanja troškova, što je odlučeno u New Yorku, ured tužitelja će imati poteškoća da uspješno provede svoju misiju", rekao je novinarima predstavnik za novinstvo ICTY-a Christian Chartier (Kristijan Šartie). "Ako se mogućnost putovanja, posebno u bivšu Jugoslaviju ili zapošljavanje novih suradnika dovedu u pitanje, teško će biti nastaviti istragu ili početi nove", dodao je Chartier. PRAG - Zapovjednik združenog stožera američkih oružanih snaga John Shalikashvili je izjavio da su "zapovjedništvo i kontrola" NATO-a bitni za sudjelovanje SAD-a u mirovnim snagama u BiH. General Shalikashvili je odgovarao na izvješća o prijedlogu za zajedničke mirovne snage Rusije i NATO-a u BiH koji je u ponedjeljak pokrenuo ruski ministar obrane Pavel Gračov. "Sudjelovanje Rusije u takvim snagama je važno... ali za naše sudjelovanje je glavno zapovjedništvo i kontrola NATO-a", rekao je Shalikashvili u izjavi za novinare. WASHINGTON - Senator Bob Dole (Dol), vođa republikanske većine, i još devet republikanskih senatora upozorili su američkog predsjednika Billa Clintona (Bil Klinton) da bi se Kongres trebalo konzultirati prije eventualnog raspoređivanja američkih postrojbi u BiH. "Mora biti jasno da se bez mišljenja Kongresa takva obveza neće moći preuzeti", kaže se u pismu koje su senatori poslali predsjedniku. "Nadamo se da ćete početi otvorene konzultacije, bez primisli", ističu senatori u tom pismu upućenom Clintonu. Oni postavljaju trinaest pitanja, posebno o širini već danih obećanja i eventualnom sudjelovanju ruskih postrojbi ili onom zemalja Bliskog istoka. ZAGREB - Povlačenje postrojbi UNCRO-a iz Hrvatske nastavlje se po predviđenom planu, izjavio je na konferenciji za novinare vojni glasnogovornik UN-a kanadski bojnik Donald Roy (Roj). "Iz Zagreba će danas otići 375 danskih vojnika, dok je za srijedu predviđen odlazak 382 ukrajinska pripadnika mirovnih postrojbi", rekao je Roy, dodavši da je do sada Hrvatsku napustilo više od 4,5 tisuće vojnika UN-a. Glasnogovornik Roy je napomenuo da je stanje u istočnoj Slavoniji i Baranji mirno i stabilno, te da su češki vojnici u bivšem sektoru Jug počeli povlačiti svoju opremu i demontirati promatračke postaje. ZAGREB - Prema procjeni UN-a bosanski Srbi su u razdoblju od 20. do 22. rujna iz Doboja protjerali više od 1000 Muslimana i Hrvata što čini polovicu nesrpskog pučanstva Doboja, rekao je na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornik UN-a u Zagrebu Chris Gunness (Kris Ganis). "Prognano stanovništvo, od kojih većinu čine Muslimani, okupljeni su na nogometnom stadionu u Doboju gdje su im oduzeti svi vrijedni predmeti, a zatim su odvezeni u šumu odkud su pješice preko crte sukoba stigli do Maglaja", rekao je Gunness. Dodao je da UN ponovo strogo osuđuje bosanske Srbe radi "nehumanog postupanja s civilima". STRASBOURG - Parlamentarna skupština Vijeća Europe na svojem se jesenskom zasjedanju u Strasbourgu (Strasbur) suglasila sa zahtjevim Ukrajine za prijem u punopravno članstvo Vijeća Europe. To još mora službeno potvrditi Vijeće ministara na svojem zasjedanju koje se očekuje u studenome, kada će Ukrajina i službeno biti proglašena novom članicom te organizacije. BEČ - Prva revizijska konferencija država potpisnica Konvencije o zabrani određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom, prije svega, protupješačkih mina i mina iznenađenja, nastavila je rad u Beču. Konferencija je nastavak dvogodišnjih konzultacija stručnjaka iz tog područja o mjerama za jačanje provedbe i proširenja opsega Konvencije. Hrvatska je stranka Konvencije od stjecanja neovisnosti i naši su stručnjaci od početka sudjelovali u radu stručne skupine za pripremu konferencije. BEČ - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Butros Butros-Gali se, u video poruci emitiranoj tijekom održavanja bečke Konferencije UN-a o minama, na kojoj sudjeluju predstavnici oko 50 zemalja, izjasnio za potpunu zabranu protupješačkih mina. Butros-Gali je u svojoj poruci rekao: "Samo za vrijeme održavanja ove konferencije 1.600 ljudi će biti ubijeno i ranjeno... Želio bih još jedanput istaknuti da je prijeko potrebno jednom zauvijek uništiti protupješačke mine... Moramo zabraniti njihovu uporabu i proizvodnju te uništiti zalihe." Prema procjenama UN-a u 64 različite zemlje skriveno je 110 milijuna neaktiviranih protupješačkih mina, najviše u zemljama Trećeg svijeta, u kojima su se vodili građanski ratovi. Žrtve su uglavnom civili, najčešće djeca. BEČ - Francuska je u Beču, na konferenciji UN-a o klasičnom nehumanom oružju najavila jednostrani moratorij na proizvodnju svih vrsta protupješačkih mina te potpuno uništenje postojećih zaliha. "Francuska želi prekinuti neselektivnu uporabu i širenje protupješačkih mina i poziva sve zemlje da se pridruže toj odluci", rekao je visoki francuski dužnosnik za humanitarna pitanja Xavier Emmanuelli (Ksavie Emanueli) pred izaslanicima 49 država koje su 1980. potpisale Konvenciju o zabrani ili ograničenju uporabe klasičnih oružja s pretjeranim traumatskim učinkom. ANKARA - U Turskoj se broj zaposlenih u državnim ustanovama koji štrajkom prosvjeduju protiv niskih plaća prema podacima Saveza sindikata, povećao na 300.000. Zbog visoke inflacije radnici štrajkom žele postići povećanje plaća i skrenuti pozornost na pregovore s poslodavcima koji traju od početka godine. Pojedini sindikati zahtijevaju povećanje plaća od 40 posto za prvo, odnosno 31 posto za drugo polugodište, a država im je ponudila povećamje od 5,4 posto za cijelu 1996. Godišnja stopa inflacije iznosi gotovo 100 posto. (Hina) mm 261801 MET sep 95