BRUXELLES, 23. rujna (Hina/AP) - Diplomati i vojni zapovjednici NATO-a pripremaju planove za slanje međunarodnih snaga u BiH odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, a prvo izvješće o tim planovima bit će dostavljeno
Sjevernoatlantskom vijeću u srijedu, doznaje se od dužnosnika NATO-a u Bruxellesu.
BRUXELLES, 23. rujna (Hina/AP) - Diplomati i vojni zapovjednici NATO-a
pripremaju planove za slanje međunarodnih snaga u BiH odmah nakon
potpisivanja mirovnog sporazuma, a prvo izvješće o tim planovima bit
će dostavljeno Sjevernoatlantskom vijeću u srijedu, doznaje se od
dužnosnika NATO-a u Bruxellesu. #L#
Očekuje se da će najveći dio mirovnih snaga od 50.000 vojnika pružiti
NATO, premda će u njih, po mišljenju diplomata, morati biti uključene
i države koje nisu članice NATO-a, među kojima i Rusija.
Zapovjednik američke vojske general John Shalikashvili izjavio je u
četvrtak da bi Sjedinjene Države bile voljne poslati oko polovice
potrebnih vojnika. Najveći broj ostalih vojnika poslale bi Britanija i
Francuska.
To bi bila prva vojna akcija kopnenih snaga NATO-a otkako je taj
Savez utemeljen 1949. To bi istodobno bio prvi dolazak američkih
kopnenih snaga u BiH.
Premda je za slanje međunarodnih mirovnih snaga potreban mandat
Vijeća sigurnosti UN-a, dužnosnici NATO-a inzistiraju na tome da Savez
vodi operaciju, te da bude pod zapovjedništvom američkog admirala
Leightona Smitha, zapovjednika južnog krila NATO-a.
"Neće biti ponavljanja 'dvostrukog ključa'", sustava prema kojemu su
vojne odluke donosili i UN i NATO, izjavili su dužnosnici NATO-a koji
nisu željeli biti imenovani.
Jedan od problema s kojima se sučeljavaju planeri operacije je
uključivanje snaga iz država izvan NATO-a.
Očekuje se da neće biti problema s uključivanjem postrojba
istočnoeuropskih zemalja koje žele ući u NATO. Te zemlje već oko
godinu dana sudjeluju u zajedničkim vježbama s postrojbama NATO-a u
sklopu programa Partnerstvo za mir.
Smatra se, međutim, malo vjerojatnim da će Moskva, čije se
sudjelovanje smatra nužnim kako se Rusi i bosanski Srbi ne bi
protivili dolasku višenacionalnih snaga, prihvatiti zapovjedništvo
NATO-a nad njezinim postrojbama.
Jedno od rješenja koja se razmatraju je zaduživanje snaga NATO-a za
"grube" poslove, kao što je patroliranje crta prekida vatre,
nadgledanje razdvajanja i razoružavanja snaga i kontroliranje
pobunjeničkih snaga koje bi htjele nastaviti ratovati.
Postrojbe država izvan NATO-a, koje bi možda bile pod drugim
zapovjedništvom, mogle bi biti uporabljene za druge svrhe, kao što su
rekonstrukcija cesta i mostova, pružanje humanitarne pomoći i
pomaganje izbjeglicama.
Među zapadnim saveznicima ima razlika glede toga kako bi međunarodne
snage trebale izgledati. Sjedinjene Države i neke druge zemlje žele
jake snage s potporom tenkova, topništva i zrakoplovstva, koje bi se
mogle braniti u slučaju ponovnog izbijanja rata.
Međutim, neke bi europske zemlje prije željele lakše naoružane i
pokretnije snage, koje bi se u slučaju novih borbi mogle brzo povući.
Glede trajanja operacije među saveznicima postoji suglasnost da ono
mora biti ograničeno. Nakon što istekne određeni rok, u kom bi se mir
već učvrstio, međunarodne snage bi se povukle, a njihovo bi mjesto
uzele mirovne snage UN-a.
Premda se očekuje da bi do potpisivanja mirovnog sporazuma mogli
proći još mjeseci, dužnosnici NATO-a smatraju da sve mora biti spremno
za slanje međunarodnih snaga, jer bi odgađanje moglo biti smrtonosno
za mirovni proces.
(Hina) rb
231748 MET sep 95