FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NATO SE SPREMA ZA SLANJE SNAGA U BIH

BRUXELLES, 23. rujna (Hina/AP) - Diplomati i vojni zapovjednici NATO-a pripremaju planove za slanje međunarodnih snaga u BiH odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, a prvo izvješće o tim planovima bit će dostavljeno Sjevernoatlantskom vijeću u srijedu, doznaje se od dužnosnika NATO-a u Bruxellesu.
BRUXELLES, 23. rujna (Hina/AP) - Diplomati i vojni zapovjednici NATO-a pripremaju planove za slanje međunarodnih snaga u BiH odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, a prvo izvješće o tim planovima bit će dostavljeno Sjevernoatlantskom vijeću u srijedu, doznaje se od dužnosnika NATO-a u Bruxellesu. #L# Očekuje se da će najveći dio mirovnih snaga od 50.000 vojnika pružiti NATO, premda će u njih, po mišljenju diplomata, morati biti uključene i države koje nisu članice NATO-a, među kojima i Rusija. Zapovjednik američke vojske general John Shalikashvili izjavio je u četvrtak da bi Sjedinjene Države bile voljne poslati oko polovice potrebnih vojnika. Najveći broj ostalih vojnika poslale bi Britanija i Francuska. To bi bila prva vojna akcija kopnenih snaga NATO-a otkako je taj Savez utemeljen 1949. To bi istodobno bio prvi dolazak američkih kopnenih snaga u BiH. Premda je za slanje međunarodnih mirovnih snaga potreban mandat Vijeća sigurnosti UN-a, dužnosnici NATO-a inzistiraju na tome da Savez vodi operaciju, te da bude pod zapovjedništvom američkog admirala Leightona Smitha, zapovjednika južnog krila NATO-a. "Neće biti ponavljanja 'dvostrukog ključa'", sustava prema kojemu su vojne odluke donosili i UN i NATO, izjavili su dužnosnici NATO-a koji nisu željeli biti imenovani. Jedan od problema s kojima se sučeljavaju planeri operacije je uključivanje snaga iz država izvan NATO-a. Očekuje se da neće biti problema s uključivanjem postrojba istočnoeuropskih zemalja koje žele ući u NATO. Te zemlje već oko godinu dana sudjeluju u zajedničkim vježbama s postrojbama NATO-a u sklopu programa Partnerstvo za mir. Smatra se, međutim, malo vjerojatnim da će Moskva, čije se sudjelovanje smatra nužnim kako se Rusi i bosanski Srbi ne bi protivili dolasku višenacionalnih snaga, prihvatiti zapovjedništvo NATO-a nad njezinim postrojbama. Jedno od rješenja koja se razmatraju je zaduživanje snaga NATO-a za "grube" poslove, kao što je patroliranje crta prekida vatre, nadgledanje razdvajanja i razoružavanja snaga i kontroliranje pobunjeničkih snaga koje bi htjele nastaviti ratovati. Postrojbe država izvan NATO-a, koje bi možda bile pod drugim zapovjedništvom, mogle bi biti uporabljene za druge svrhe, kao što su rekonstrukcija cesta i mostova, pružanje humanitarne pomoći i pomaganje izbjeglicama. Među zapadnim saveznicima ima razlika glede toga kako bi međunarodne snage trebale izgledati. Sjedinjene Države i neke druge zemlje žele jake snage s potporom tenkova, topništva i zrakoplovstva, koje bi se mogle braniti u slučaju ponovnog izbijanja rata. Međutim, neke bi europske zemlje prije željele lakše naoružane i pokretnije snage, koje bi se u slučaju novih borbi mogle brzo povući. Glede trajanja operacije među saveznicima postoji suglasnost da ono mora biti ograničeno. Nakon što istekne određeni rok, u kom bi se mir već učvrstio, međunarodne snage bi se povukle, a njihovo bi mjesto uzele mirovne snage UN-a. Premda se očekuje da bi do potpisivanja mirovnog sporazuma mogli proći još mjeseci, dužnosnici NATO-a smatraju da sve mora biti spremno za slanje međunarodnih snaga, jer bi odgađanje moglo biti smrtonosno za mirovni proces. (Hina) rb 231748 MET sep 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙