HRVATSKA VLADA ODOBRILA PRVU KONCESIJU ZA GRADNJU CESTA

ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici raspravljajući o ukupnoj strategiji izgradnje cesta u Republici Hrvatskoj donijela i odluku o potpisivanju ugovora za dodjelu koncesije hrvatsko-francuskom koncesionaru tvrtki "Ina-Bouygnes" za izgradnju dijela jadranske autoceste na području Istre. Taj bi ugovor, kako je naglasio potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić, trebao biti potpisan uskoro za vrijeme službenog posjeta predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Francuskoj, što će, ocijenio je, biti doprinos ukupnom razvoju gospodarskih veza dviju zemalja. #L# Pripreme za gradnju dijela autoceste na području Istre trajat će godinu dana, a završetak radova planira se kroz tri godine. Kao vrlo važno Radić je istaknuo i obvezu koncesionara da 70 posto radova povjeri domaćim građevinskim poduzećima. Predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić današnju vladinu odluku o davanju prve koncesije drži vrlo važnim dijelom u ukupnoj strategiji razvoja cestovne mreže u Hrvatskoj. Ukupna strategija prometne infrastrukture, kazao je Valentić, bit će pripremljena vrlo skoro i možda će biti upućena i na prvu sjednicu novog saziva Zastupničkog doma. "Glavni je cilj strategije prometnog razvoja povezati sve hrvatske prostore i to po najvišim europskim standardima", kazao je potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić. U strategiji se planira izgradnja devet autocesta u dužini 2071 kilometara, 927 kilometara deset brzih četverotračnih cesta te 384 kilometra otočnih cesta. Od tih ukupno 3382 kilometra, 1201 kilometar planira se izgraditi ili dovršiti tijekom idućih deset godina, a potrebna sredstva za tu gradnju koja će se namaknuti dijelom iz državnog proračuna, međunarodnim kreditima i davanjem koncesija, iznose 30 milijardi kuna. Da bi se izdigli na razinu cestovne mreže europskih zemalja, u slijedećih deset godina, ističe dr. Radić, "moramo dovršiti gradnju mreže autocesta i to zagorsku i posavsku autocestu, poluautocestu od Zagreba prema Madžarskoj, te od Zagreba prema Rijeci i veći dio jadranske autoceste. Dr. Radić je također podsjetio da je hrvatska Vlada prije godinu i pol dana raspisala natječaj za dodjelu koncesija za izgradnju cesta, no Komisija za dodjelu koncesija utvrdila je kako su sve tada pristigle ponude bile neprihvatljive za Hrvatsku, od roka trajanja, do sudjelovanja domaćih sredstava u izgradnji pojedinih dionica. No, Vlada nas je zadužila da i dalje pregovaramo s potencijalnim koncesionarima čiji je interes, naglasio je dr. Radić, naglo porastao nakon akcije "Oluja". Sada su i uvjeti znatno povoljniji, dodaje Radić ističući da je primjerice tvrtka "Ina-Bouygnes" za sredstva od 300 milijuna njemačkih maraka od Hrvatske tražila avans u visini 200 milijuna. Nakon akcije "Oluja", dobili smo odgovor na naš protuprijedlog upućen još u ožujku ove godine, u kojem ta tvrtka pristaje na većinu naših uvjeta, kazao je Radić. I ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić istaknuo je da nakon "Oluje" slijedi etapa razvitka. Gradnja cestovne mreže imat će ogroman utjecaj i na podizanje kvalitete turističkih usluga, a davanjem koncesija za gradnju cesta ostvaruje se i ulazak stranog kapitala u Republiku Hrvatsku, ocijenio je Mudrinić. Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila i Izvješće o korištenju sredstava tekuće proračunske rezerve za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine. Tekuća proračunska rezerve zadnjeg dana mjeseca kolovoza iznosila je nešto više od 114 milijuna kuna. Sa 31. kolovoza već je iz tekuće proračunske rezerve preuzeto 60 milijuna kuna za isplatu dodatka uz mirovine, 21 milijun za kupnju udžbenika itd. Ministar financija Božo Prka izvijestio je da je do kraja godine ostalo još 19 milijuna kuna u tekućoj proračunskoj rezervi, a to će poslužiti za troškove rada države koji nisu planirani u državnom proračunu. (Hina) sšh ds 211825 MET sep 95