ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Polemičnom višesatnom raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Sabor koja je vođena tijekom prijepodnevnog rada 28. sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora taj je
Dom u stvari započeo raspravu o paketu izbornih zakona koji se nalaze u hitnoj saborskoj proceduri. Rasprava o tom zakonskom prijedlogu bit će nastavljena i nakon stanke.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Polemičnom višesatnom raspravom o
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u
Sabor koja je vođena tijekom prijepodnevnog rada 28. sjednice
Zastupničkog doma hrvatskog Sabora taj je Dom u stvari započeo
raspravu o paketu izbornih zakona koji se nalaze u hitnoj saborskoj
proceduri. Rasprava o tom zakonskom prijedlogu bit će nastavljena i
nakon stanke. #L#
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u
Sabor Republike Hrvatske izazvao je širu raspravu koja je povremeno
bila skrenuta s teme. No, temeljne dvojbe u vezi s tim prijedlogom
zakona koje su iznijeli predstavnici oporbe bile su sumnje u
pravičnost i slobodu izbora te niz primjedbi vezanih uz predloženih 12
posebnih lista za hrvatsku dijasporu.
Zlatko Kramarić (HSLS) koji je predložio i niz amandmana, obrazlažući
ih naveo je kako bi izbore trebalo provesti proporcionalnim sustavom
kroz dva izborna kruga. On je izrazio sumnju u pravednost određivanja
teritorija pojedinih predloženih izbornih jedinica.
Miko Tripalo (ASH) istaknuo je da su se u Hrvatskoj mnoge stvari u
posljednje vrijeme pogoršale zbog čega su, kako je rekao, izgledi za
poštene izbore sve manji. Upozorio je da će glasati protiv izbornih
zakona jer drži da "za početak ne znamo ni s kakvim i kolikim biračkim
tijelom idemo u izbore".
Dražen Budiša (HSLS) nizom amandmana predlaže, kako je rekao,
ispravljanje predložene nepravde između građana Republike Hrvatske i
dijaspore. Traži da se brišu odredbe zakona kojima se predlaže izbor
zastupnika koji će predstavljati Hrvate bez prebivališta u Hrvatskoj s
12 posebnih lista. Ovim se prekoračuje ustavno zakonodavno ovlaštenje
Sabora jer se daje poseban položaj Hrvatima u dijaspori, kazao je
Budiša predlažući da i iseljena i domovinska Hrvatska glasuju za
zastupnike u izbornim jedinicama. Tako bi prema Budiši Hrvati iz
dijaspore glasovali za zastupnike one izborne jedinice u kojoj su
upisani u knjigu državljana.
Budišin istup pokrenuo je niz replika, a obrazloženje je dao u ime
predlagatelja potpredsjednik hrvatske Vlade Bosiljko Mišetić. On je uz
temeljne navode o predloženom zakonu kazao da izvan domovine živi
veliki broj Hrvata, da je cilj njihov povratak u što većem broju, te
da je stoga logično da imaju svoje predstavnike u hrvatskom Saboru.
Drago Krpina (HDZ) kazao je kako mu nije jasno čemu strah od utjecaja
glasova dijaspore na izborne rezultate ako se procjenjuje da će na
izbore izići oko 400 tisuća iseljenih Hrvata. Dodao je da je dijaspora
tek s posebnim listama u ravnopravnom položaju jer će birati svoje
posebne predstavnike.
Reagirajući na Budišinu ocjenu o spornosti ustavnosti omogućavanja
Hrvatima u dijaspori da glasuju za svoje predstavnike, Vladimir Šeks
(HDZ) ističe kako prema Ustavu hrvatski građani u inozemstvu imaju
pravo glasovati na izborima. Po Ustavu se pak i posebnim zakonima mogu
urediti svi modaliteti izbora, obrazložio je Šeks.
Odgovarajući na replike Budiša je uz ostalo kazao i da oporba računa
na glasove dijaspore jer živi u demokratskim zemljama i glasovat će za
demokraciju. Replicira Krpina navodeći da mu tek sad nije jasno zašto
se oporba buni zbog 12 zastupnika dijaspore koje je u svom istupu
Kazimir Sviben (HDZ) usporedio sa 12 apostola koji će u svijetu širiti
hrvatsku misao.
Istup Šime Đodana (HDZ) izazvao je salve smijeha, upadica iz klupa i
bitno pomaknuo smjer rasprave na osobna zastupnička razračunavanja pa
i privatne i obiteljske teme. Nakon njegova istupa u nizu replika i
ispravki krivih navoda stišati buru pokušao je Vlado Gotovac (HSLS) uz
ostalo navodeći da se osporavanju ustavnosti u ovakvim slučajevima
događa u europskim parlamentima. U tim se slučajevima traži mišljenje
Ustavnog suda, kazao je Gotovac, no to je osporio Vladimir Šeks
upozorivši da Ustav ne predviđa savjetodavnu ulogu Ustavnog suda već
on može odlučivati u slučaju kada je zakon već donešen i kad se
pokrene pitanje njegove ustavnosti.
Dvojbu o jednakom ili nejednakom položaju dijaspore pokušali su u
replikama razriješiti i Dino Debeljuh (IDS) i Elio Martinčić (NZ).
Debeljuh smatra da je dijaspora i u neravnopravnom, ali i u
privilegiranom položaju te da je stoga njezin položaj neustavan.
Nasuprot tome Martinčić pozivajući se na talijansko izborno
zakonodavstvo kaže da se predstavnici dijaspore biraju samo na
proporcionalnoj listi, kao što se predviđa i predloženim izmjenama i
dopunama zakona. Takva su iskustva i španjolskog, južno i srednje
američkog sustava, odnosno svih zemalja koje imaju veliku dijasporu,
rekao je Martinčić zaključujući da stoga nisu u pravu oni koji govore
o nejednakom položaju.
Prije rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika
kraća je rasprava vođena o konačnom prijedlogu zakona o Zagrebačkoj
županiji, koji je u drugom saborskom čitanju. Nasuprot zastupnicima
HDZ-a koji su podržali taj zakonski tekst uz nekoliko amandmana
vezanih za područja nekih od predloženih općina, zastupnici oporbe
uglavnom su se izjasnili protiv predloženog objedinjavanja grada
Zagreba i Zagrebačke županije. Oni su, naime, zamjerili što nije
pribavljeno mišljenje građana, te ukazujući da bi gradonačelnik
Zagreba po položaju bio i župan upozorili na onemogućavanje
različitosti i sukobe interesa grada i njegova prstena.
(Hina) msj/bn mć
191348 MET sep 95