ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Zastupnici Županijskog doma hrvatskog Sabora pozitivno su se očitovali o Konačnom prijedlogu Ustavnog zakona o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i
o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj. Jednoglasnu potporu zastupnici su dali Konačnom prijedlogu zakona o popisu pučanstva u 1996. godini, a šira rasprava vođena je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, koji je nakon rasprave podržan većinom glasova. Nakon stanke Županijski dom poslijepodne će nastaviti rad.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Zastupnici Županijskog doma hrvatskog
Sabora pozitivno su se očitovali o Konačnom prijedlogu Ustavnog zakona
o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o
ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj. Jednoglasnu potporu
zastupnici su dali Konačnom prijedlogu zakona o popisu pučanstva u
1996. godini, a šira rasprava vođena je o Konačnom prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Zastupnički dom
Sabora Republike Hrvatske, koji je nakon rasprave podržan većinom
glasova. Nakon stanke Županijski dom poslijepodne će nastaviti rad.
#L#
Uvodno obrazoloženje o razlozima za privremeno neprimjenjivanje
pojedinih odredbi Ustavnog zakona dao je potpredsjednik hrvatske Vlade
Bosiljko Mišetić. Istaknuo je da se predlaže neprimjenjivanje odredbi
koje se odnose na kotareve Knin i Glinu, jer su nastale demografske
promjene u strukturi pučanstva, pa se neke odredbe Ustavnog zakona
nemaju razloga primjenjivati, dok se ne dobiju rezultati popisa
pučanstva.
Popis pučanstva u Republici Hrvatskoj obavit će se od 1. do 15.
travnja iduće godine i bit će to prvi popis u demokratskoj, suverenoj
i neovisnoj Republici Hrvatskoj, kazao je Mišetić obrazlažući Konačni
prijedlog zakona o popisu pučanstva u 1996. godini, čije su donošenje
zastupnici jednoglasno podržali.
U široj raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o izborima zastupnika u Zastupnički dom Sabora Mladen Godek (HSLS)
istaknuo je kako ne vidi razloga da se izbori ne održe poslije popisa
pučanstva čiji bi rezultati po Godekovom mišljenju bili značajni za
regularnost izbora. Odgovorio mu je Damir Zorić (HDZ) navodeći da su
do sada u Hrvatskoj tri puta bili izbori, što pokazuje kako nema
prepreka za izbore.
Žarko Katić (HSLS) zamjerio je na hitnosti postupka, a sličnog je
mišljenja i Zdravko Tomac (SDP). Tomac je kazao kako ni jedna država
na svijetu ne mijenja izborni sustav hitnom procedurom. Ocjenjujući da
je riječ o "izbornom inžinjeringu", jer prihvati li se predloženi
sustav, vlast i moć u parlamentu neće odgovarati raspoloženju biračkog
tijela.
Milan Markanjević (HSLS) usprotivio se prijedlogu da hrvatski
državljani u dijaspori s posebnih lista biraju 12 zastupnika koji će,
kazao je Markanjević, krojiti zakone Hrvatskoj, a živjeti po zakonima
država u kojima imaju boravište.
Imenovani zastupnik Zvonimir Goreta predložio je da Zastupnički dom
broji 128, a ne 127 zastupnika kako se predlaže. Iznio je zahtjev da
Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata imenuje jednoga
svog predstavnika u parlament. Josip Manolić (HND) zatražio je da svoga
zastupnika biraju i pripadnici albanske, slovenske i muslimanske
nacionalne manjine. Na brojne zamjerke zastupnika oporbe vezane uz
predloženi izborni sustav reagirao je Tomislav Merčep (HDZ) navodeći
kako na izborima svi imaju jednake šanse i da je svaki izborni zakon
dobar za one koji imaju što ponuditi biračima.
Na brojne upite iz rasprave odgovorio je potpredsjednik Vlade
Bosiljko Mišetić navodeći da je osnova za predloženi izborni sustav
činjenica da su višestranačje i političke stranke u Hrvatskoj u
potpunosti zaživjeli. Istaknuo je također kako dijaspora predloženim
izbornim sustavom nije preferirana, iznoseći pritom podatak da je samo
680 tisuća državljana Hrvatske koji nemaju stalno prebivalište u
Hrvatskoj evidentirano s područja grada Zagreba. Glede zamjerki na
izborni prag od 5 posto za jednu stranku rekao je da je to srednja
niža europska razina postotka izbornog praga. Govoreći o ostalim
zamjerkama istakao je da se kod zastupnika nacionalnih manjina i
prijedlozima vezanim uz njihove zastupnike Vlada isključivo
pridržavala odredbi Ustavnog zakona.
Zastupnici su s 32 glasa za, 10 protiv i jednim suzdržanim podržali
donošenje zakona. No, Mladen Godek (HSLS) ustvrdio je kako zakon nije
prošao, jer da je prema Ustavu riječ o zakonu za koji je potrebna
većina svih zastupničkih glasova, a ne većina nazočnih na sjednici. Na
tu dvojbu odgovorila je predsjednica Županijskog doma dr. Katica
Ivanišević navodeći da se spomenuta odredba Ustava odnosi na
Zastupnički, a ne i na Županijski dom.
(Hina) msj/bm ds
151542 MET sep 95