HRVATSKA VLADA: MIROVINSKI DODATAK 100 KUNA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada danas je Uredbom utvrdila mjesečni dodatak u iznosu od 100 kuna uz rujansku mirovinu koji će biti isplaćen u listopadu. Na današnjoj sjednici Vlada je utvrdila smjernice za izradu trogodišnjeg državnog proračuna, čiji će nacrt izraditi do kraja listopada. Donešena je i Uredba o ograničenju u uporabi radijskih frekvencija, a uz prihvaćanje izvješće o ostvarenju energetske bilance za prvo polugodište ove godine Vlada je iscrpno raspravljala o tijeku pregovora za sklapanje bilateralnih sporazuma o konsolidaciji i reprogramu dugova Republike Hrvatske sa zemljama članicama Pariškog kluba. #L# Obrazlažući Uredbu o utvrđivanju mjesečnog dodatka uz mirovinu za rujan u visini 100 kuna premijer Nikica Valentić je podsjetio da je Vlada u zadnjih nekoliko mjeseci uložila dodatne napore kako bi poboljšala težak položaj umirovljenika, odnosno da dosada isplaćivanom mirovinskom dodatku od 50 kuna doda još 50. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara obrazložio je da to povećanje iziskuje ukupno 84.250.000 kuna, a da će 75 posto sredstava za isplatu dodatka osigurati država, dok će 25 posto osigurati fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja. Škara je ocijenio kako je ova mjera izuzetno solidarna i duboke socijalne naravi budući da npr. mirovina od 700 kuna ovim dodatkom biva uvećana za 14 posto, ona od 1900 kuna biva uvećana za 5,27 posto. Ovaj dio povećanja mirovinskog dodatka mora se financirati iz tekuće proračunske rezerve, koja je 'pri kraju', kazao je ministar financija Božo Prka suglasivši se s ocjenom da sredstva za te namjene u idućoj godini treba planirati u proračunu. Prka je također izvijestio kako postoje teškoće u punjenju proračuna, što ima za posljedicu i kašnjenje isplata plaća korisnicima državnog proračuna. Premijer Valentić je pojasnio da su samo troškovi za isplatu plaća zbog akcije "Oluje" uvećani za 150 milijuna kuna. U sklopu rasprave o mirovinskom dodatku istaknuta je potreba što skorije reforme sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja kako bi se, uz ostalo, osiguralo sredstva i za ove namjene. Premijer Valetnić na današnjoj sjednici zadužio je Ministarstvo financija da do kraja rujna izradi prijedlog trogodišnjeg proračuna, kako bi do kraja listopada bio utvrđen nacrt državnog proračuna za predstojeće tri godine sa jasnim stajalištima o cjelokupnoj gospodarskoj strategiji i politici Vlade. Od uravnoteženog proračuna nećemo odustati bez obzira na sve okolnosti, jer je to preduvjet ostvarenja konačnog cilja - ukupnog rasta proizvodnje u prosjeku 12 posto godišnje, kazao je premijer ističući da hrvatska Vlada po prvi puta planira trogodišnji državni proračun. U okviru izvješća o pregovorima za sklapanje bilateralnih sporazuma o konsolidaciji i reprogramu dugova Republike Hrvatske sa zemljama članicama Pariškog kluba, ministar Prka je istaknuo da je do 31. listopada predviđeno usuglašavanje sporazuma sa 13 zemalja članica Pariškog kluba, osim s Italijom i Japanom. Prka je naglasio da su pregovori već završeni s Njemačkom, Kuvajtom i Velikom Britanijom, a upravo su u tijeku s Francuskom. Dodao je da su pregovori s Italijom vezani uz talijansko pozivanje na Osimske sporazume, te da će se o svim pitanjima razgovarati prije nego se utvrdi sporazum. Što se tiče pregovora s Njemačkom oni su gotovi i već je sastavljen tekst Nacrta sporazuma, kazao je Prka. Njemačka strana, istaknuo je, bila je vrlo korektna, jer je za 28,49 posto duga od bivše države koje je preuzela RH zadržala vrlo nisku kamatnu stopu, odnosno nekoliko puta nižu od tržišne. Obrazlažući Izvješće o ostvarenju energetske bilance za prvo polugodište ove godine zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić kazala je da je potrošnja svih energenata u tom razdoblju povećana. Najviše su porasli potrošnja nafte, za 22,8 posto te loživih ulja, za 60 posto. Naime, loživa ulja korištena su za proizvodnju električne energije čija je potrošnja porasla za 4,7 posto u odnosu na planiranu. Ovaj trend porasta potrošnje svih energenata rezultat je uz ostalo i porasta ukupne gospodarske aktivnosti, ocijenila je Borić. Nezadovoljan načinom na koji je izvješće sačinjeno premijer Valentić je kazao kako za iduće razdoblje treba napraviti 'pravo' izvješće, a ne prikaz trenutačnog stanja. Uredbom o ograničenju u uporabi radijskih frekvencija Vlada je utvrdila načine i uvjete pod kojima se može vremenski ograničiti ili uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena frekvencija. Cilj je Uredbe svrsishodnost uporabe frekvencija kao ograničenog prirodnog dobra i kada je to nužno radi usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na međunarodnoj razini. (Hina) msj/sšh ds 141538 MET sep 95