PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 14. rujna (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske primio je u srijedu u Predsjedničkim dvorima prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Igora Ivanova. U priopćenju Ureda Predsjednika se kaže da su tom prigodom razmijenjena mišljenja o rješenju krize na ovim prostorima u svjetlu nastavka ženevskih pregovora. Razgovaralo se i o reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske. Tom prigodom izražena je suglasnost da taj problem treba rješavati usporedo s problemima BiH. S obzirom na 80 tisuća hrvatskih prognanika s tog područja, Predsjednik Tuđman izrazio je potrebu žurnog rješavannja tog problema. Ako se to ne učini mirnim putem prije isteka UNCRO-ova mandata i pregovora u Ženevi, Hrvatska više neće trpjeti odgađanja, istaknuo je predsjednik Tuđman. ZAGREB - Nastavak zračnih udara NATO-a odgađa političko rješenje krize, izjavio je u Zagrebu prvi zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor Ivanov kojega je tijekom boravka u hrvatskom glavnom gradu primio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. "Političko rješenje krize bit će moguće samo ako se prekinu udari zrakoplova NATO-a. Svaki dan zračnih udara NATO-a samo odgađa takvo rješenje. Danas ću se sastati s gospodinom Akashiem i generalom Janvierom kako bi razgovarali o mogućem prestanku zračnih udara", kazao je Ivanov. Upitan je li s predsjednikom Tuđmanom razgovarao i o problemu reintegracije preostalih hrvatskih okupiranih područja, zamjenik ministra Kozireva je kazao: "Razgovarali smo, naravno, i o tom problemu. Za taj se problem mora naći mirno riješenje koje bi vodilo normalizaciji odnosa između Hrvatske i Jugoslavije. Mi također smatramo da se rješenje ne smije odgađati." WASHINGTON - Hrvatsko je izaslanstvo ostavilo u Washingtonu snažnu poruku da nema mira i stabilnosti u regiji dok se ne riješi problem istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sklopu globalnog rješenja krize i to u prihvatljivom vremenskom roku. "Tražili smo da mirna reintegracija tog područja bude dio mirovnog paketa i da se, ako se i riješi problem BiH, sankcije Srbiji ne ukinu bez međusobnog priznanja i bez rješenja za posljednje okupirano područje Hrvatske", istaknuo je na kraju svojeg trodnevnog posjeta SAD-u potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Granić. Razgovori s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom i savjetnikom američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Anthonyem Lakeom rezultirali su opredijeljenjem SAD-a da ustraje na paralelnom pristupu rješavanju problema BiH i istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Granić je ocijenio da je usklađenost politike Hrvatske i SAD vrlo visoka te je istaknuo kako je prijam tijekom boravka bio više nego dobar. PALE - Oko 50.000 srpskih civila bježi iz gradova u središnjoj i zapadnoj BiH nakon napredovanja Armije BiH i HVO-a, a kreću se prema sjeveru BiH, uglavnom prema Banjoj Luci, javlja s Pala Reuter pozivajući se na mjesne i međunarodne djelatnike humanitarnih organizacija na tom području. Banja Luka je već prepuna izbjeglica koji su pobjegli iz Hrvatske nakon vojno-redarstven akcije početkom kolovoza. WASHINGTON - Sjedinjene Države pozvale su u srijedu bosanske Hrvate i Muslimane da se suzdrže od vojnih akcija kako ne bi naškodile američkoj mirovnoj inicijativi. Odgovarajući na pitanje novinara o najnovijim pobjedama hrvatskih snaga i Armije BiH u središnjoj Bosni, glasnogovornik State departmenta Nicholas Burns je kazao: "Vjerujemo da je suzdržavanje od vojnih akcija jedini način poticanja izgleda za mir... to se odnosi na sve dijelove BiH, ne samo na zaštićena područja." Prema Burnsu, "Sjedinjene Države u više su navrata na najvišoj razini pozivale sve strane regiji da se suzdrže od akcija koje bi mogle pogoršati situaciju na Balkanu. Mi vjerujemo da je rješenje putem pregovora jedino moguće rješenje za taj vrlo tragičan sukob". NAPULJ - NATO je u srijedu priopćio da su njegovi zrakoplovi u posljednja 24 sata izveli tri uspješna napada na položaje bosanskih Srba, ali je dva borbena zadatka omelo ružno vrijeme. "Ružno je vrijeme opet utjecalo na našu akciju, ali se 'Odlučna sila" nastavlja i zračnih će napada biti i ubuduće. Osim, naravno, ako zahtjevi UN i NATO-a ne budu ispunjeni", rekao je glasnogovornik južnog krila NATO-a iz Napulja. SARAJEVO - Zrakoplovi NATO-a u srijedu su bombardirali srpsku vojarnu Lukavicu, koju su u protekla dva tjedna napali već nekoliko puta, javili su novinari iz Sarajeva. Nakon razmjerno mirnog dana, zrakoplovstvo NATO-a iznenada je napalo oko 17 sati, nakon čega su se čule tri snažne detonacije, a stupovi dima izbili su iznad vojarne koju su rakete i bombe Sjevernoatlantskog saveza pretvorile u ruševine. U toj su vojarni bila smještena mnogobrojna skladišta streljiva, te zapovjedna i komunikacijska sjedišta bosanskih Srba, ključna za 41-mjesečnu opsadu Sarajeva. Zrakoplovi NATO-a su između 16 i 16.30 djelovali i na sjeverozapadu i istoku BiH, odnosno gađali srpske položaje oko Prijedora i Goražda, javila je iz Beograda agencija Tanjug, koja se poziva na priopćenje glavnog stožera snaga bosanskih Srba. SARAJEVO - Dužnosnici NATO-a razmišljaju o novom napadu na sustave protuzračne obrane bosanskih Srba oko Banje Luke, rekao je u srijedu glasnogovornik UN u Sarajevu, pukovnik Chris Vernon.#L# Protuzračni sustavi oko toga grada koji su u nedjelju bili metom napada projektilima Tomahawk, čini se, nisu potpuno uništeni. "Protuzrakoplovni sustav oko Banje Luke nije potpuno uništen, kao što je NATO izjavio prije dva dana. Ako NATO zaključi da bi to bilo potrebno, na njih će biti izvedeni novi napadi", rekao je Vernon. Vernon je rekao da je dosad obavljeno više od 3500 letova, a Snage za brzo djelovanje (RRF) oko Sarajeva od početka vojne akcije 30. kolovoza pucale su više od 1350 puta. BRUXELLES - Među članicama NATO-a u srijedu su se javile razlike glede možebitnog mirovnog plana koji bi na zahtjev UN mogao stupiti na snagu kad zaraćene strane u BiH postignu sporazum, doznaje se iz izvora bliskog NATO-u. Vijeće NATO-a nakon dugog sastanka nije uspjelo iznjedriti tekst zajedničke izjave o uputama vojnim dužnosnicima Saveza. Jedan od problema je određivanje dužnosti koje će imati UN i NATO u osiguravanju postignutih mirovnih sporazuma u BiH. Neke zemlje, poput Francuske, žele da UN igra značajnu ulogu u tom razdoblju, dok druge, poput SAD, žele da ona bude što manja, rekao je isti izvor. Veleposlanici 16 zemalja članica NATO-a odlučili su se na istu temu sastati u četvrtak poslije podne. UJEDINJENI NARODI - Visoki dužnosnici UN-a na području bivše Jugoslavije doći će u subotu u New York radi konzultacija s glavnim tajnikom UN-a Butrosom Butrosom-Galijem o diplomatskoj i vojnoj situaciji u BiH, priopćio je glasnogovornik UN-a Joe Sills. Sills je rekao da će na tim konzultacijama sudjelovati posebni izaslanik UN-a Yasushi Akashi, zapovjednik snaga UN-a na području bivše Jugoslavije general Bernard Janvier i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg. Na sastanku će biti riječi "o svim opcijama, kako diplomatskim tako i vojnim, koje su sada na dnevnom redu u Bosni, a posebno će biti riječi o budućoj diplomatskoj ulozi UN-a", rekao je Sills. UJEDINJENI NARODI - Članovi Vijeća sigurnosti UN-a dobili su u srijedu povjerljiv memorandum o vođenju operacija u BiH, za koji je glasnogovornik UN-a u utorak rekao da im neće biti pokazan. Rusija, koja zahtijeva da se zaustave napadi NATO-a na ciljeve bosanskih Srba, tražila je kopiju tog memoranduma, čiji su dijelovi već dospjeli u javnost. Ruski veleposlanik Sergej Lavrov izjavio je, nakon zatvorene sjednice Vijeća sigurnosti, kako ne može komentirati memorandum, jer ga još treba proučiti. Ipak je dodao: "On nas ne čini sretnima. On je podupro dobar dio našeg nezadovoljstva". VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. je objavio da je pozvao sve biskupe iz bivše Jugoslavije da 17. listopada dođu u Vatikan kako bi "zajedno" proučili stanje na prostoru bivše Jugoslavije. Papa je najavio taj sastanak tijekom opće audijencije i precizirao je da će zadaća biti "zajedno s biskupima proučiti načine na koje bi se ubrzalo postizanje trajnog mira te načine na koje treba odgovoriti na legitimne zahtjeve žrtava tog beskrajnog rata". MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i njegov američki kolega Bill Clinton izmijenili su pisma u kojima su objasnili svoje poglede na situaciju u BiH, priopćila je služba za odnose s javnošću ruskog predsjedničkog ureda koju navodi agencija Interfax. Tema ovih pisama bili su "napori prema približavanju stajališta Rusije i SAD-a" a u svezi s njihovim različitim pogledima na zračne udare NATO-a, priopćilo je rusko predsjedništvo, ali bez dodatnih pojedinosti. MOSKVA - Rusija nema namjeru stvarati "čvrsti vojno-politički blok" koji bi se suprotstavio NATO-u, rekao je u Moskvi ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev kojeg navodi agencija Interfax. Prijetnja koju je u petak uputio ruski predsjednik Boris Jeljcin, prema kojoj je proširenje NATO-a rizik novog sukoba u Europi, "samo je upozorenje što bi se moglo dogoditi ako druge snage odluče stvoriti crte razgraničenja i zatvorene vojnopolitičke saveze", istaknuo je Kozirev. Rusija će sudjelovati u traženju mirovnog rješenja za BiH unatoč snažnim prosvjedima protiv zračnih udara NATO-a na položaje bosanskih Srba, istaknuo je Kozirev. JOHANNESBURG - Njemački kancelar Helmut Kohl je u Johannesburgu ocijenio neprihvatljivim ruske izjave u kojima se optužuje NATO radi genocida nad bosanskim Srbima u BiH. "Smatram način na koji su dane ove izjave neprihvatljivim. Podržavam politiku UN-a i NATO-a", rekao je Kohl na konferenciji za novinare u Johannesburgu, gdje se nalazi u šestodnevnom službenom posjetu. MOSKVA - Nepoznati napadači ispalili su jedan raketni projektil na zgradu američkog veleposlanstva u Moskvi. Taj je incident potvrdio dužnosnik ruskog ministarstva unutarnjih poslova. "Projektil ispaljen iz raketnog bacača doletio je prema zgradi koja pripada kompleksu veleposlanstva. Od eksplozije su razbijeni prozori i načinjena je mala materijalna šteta", rekao je dužnosnik. (Hina) rb 140016 MET sep 95