MOSKVA, 12. rujna (Hina/AFP) - Pokušavajući zadržati značajniju ulogu u rješavanju krize u BiH te općenito u Europi, Moskva upućuje niz prijetnji više ili manje ostvarivih, ali iza kojih se profilira uvijek ona prijetnja o radikalnoj
političkoj promjeni koja bi ponovno dovela do razdoblja hladnog rata, ocjenjuje u utorak France presse.
MOSKVA, 12. rujna (Hina/AFP) - Pokušavajući zadržati značajniju ulogu
u rješavanju krize u BiH te općenito u Europi, Moskva upućuje niz
prijetnji više ili manje ostvarivih, ali iza kojih se profilira uvijek
ona prijetnja o radikalnoj političkoj promjeni koja bi ponovno dovela
do razdoblja hladnog rata, ocjenjuje u utorak France presse. #L#
Rusija je na prekretnici. Zračni napadi NATO-a na Srbe, potpuno
zanemarujući oštre prosvjede Moskve, ukazali su na ponižavajući način
na slabljenje utjecaja Rusije u Europi.
Sada treba izabrati. Ili izići iz utrke i priznati de facto da Rusija
ima u Europi tek onoliko utjecaja koliko to želi Zapad (iznimka je
europski dio ZND-a). Ili pokušati pokazati da s njom još treba računati.
Konkretno Rusija nema velikih mogućnosti. Iako Srbi u BiH još
računaju na Moskvu oko prekida zračnih udara, u "Beogradu su svjesni
da je američki plan konačno najbolji način postizanja vrlo željenog
sjedinjenja "republike srpske" u BiH sa Srbijom", ističe Aleksandar
Konovalov, stručnjak u ruskom Institutu USA-Canada.
Izravni utjecaj Moskve na terenu, dakle, vrlo je ograničen, jednako
kao u UN gdje je malo-pomalo sebi vezala ruke glasujući za rezolucije
na kojima se sad zasniva djelovanje NATO-a.
Preostaju prijetnje. Za Kremlj ulog je dvostruk i tiče se buduće
uloge Rusije na međunarodnoj pozornici, ali naročito viđenja te uloge
na unutarnjoj političkoj pozornici.
Četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora i manje od godinu dana
prije predsjedničkih, ruska vlast ne može si dopustiti zanemarivanje
nacionalističkog raspoloženja koje prevladava javnim mnijenjem.
Odatle prava paljba predsjednika Borisa Jeljcina koji je u petak na
jedva prikriveni način zaprijetio da će poslati oružje Srbima, čime bi
se prekršio embargo UN.
Stručnjaci su podijeljeni oko tehničkih mogućnosti provedbe takve
odluke, pa čak i oko postojanja realne političke volje za takav
pokušaj.
"Moskva je spremna opskrbiti oružjem Srbe onoliko koliko je
Washington spreman naoružati Bošnjake. S obje strane parlamentarci
povisuju tonove ali predsjednici dobro znaju da to nije moguće",
izjavljuje Irina Kobrinskaja iz Zaklade Carnegie. Vojni stručnjaci
ocjenjuju to "tehnički nemogućim", tvrdi ona.
"Ako je unutarnja politička situacija na to nagna, vlada bi mogla
donijeti odluku" o slanju oružja Srbima, procjenjuje međutim Konovalov
koji se ne slaže da je provedba te odluke tehnički neizvediva.
"Oružje bi se moglo dostaviti samo zrakom ili morem, a tada bi se
NATO trebao brinuti o poštivanju embarga. Ne mogu baš zamisliti
američku flotu u Jadranskom moru kako potapa ruski brod ili NATO kako
ruši ruski zrakoplov i riskira otvoreni sukob".
Druga prijetnja koju je posljednjih dana uputila Moskva: izlazak iz
Partnerstva za mir. Odluka puno manje riskantna i vjerojatnija od
slanja oružja Srbima.
S proširenjem NATO-a Partnerstvo će izgubiti mnogo od svoje važnosti,
i izlazak Rusije bio bi samo "simboličan" gest, smatra Kobrinskaja.
Gest koji bi uz manje troškove omogućio isticanje ozbiljnosti ruskih
prosvjeda.
Zapad, naglašava sa svoje strane Konovalov, ne bi smio "imati iluzija
da je sva prašina koju je podigla Rusija samo za unutarnju upotrebu".
Po njegovu mišljenju Partnerstvo za mir bit će "prva žrtva" porasta
napetosti koja bi se mogla razviti u "puno čvršći stav" spram Zapada.
Tada bi postojala opasnost povratka na stanje koje bi moglo istinski
zabrinuti Zapad: ponižena javno i s odlukom da joj je za
vraćanje nekadašnjeg utjecaja potrebna 'zločestoća', Rusija bi se
mogla, što radikalnom promjenom politike što zauzimanjem novog pravca,
vratiti stajalištu bivšeg SSSR-a.
(Hina) bnš sv
121609 MET sep 95