ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Nov stalan postav Muzeja za umjetnost i obrt, najvećeg i najbogatijeg muzeja u Hrvatskoj, svečano se otvara u petak, 15. rujna. Stalni, peti, postav MUO-a svečano će, kako se očekuje, otvoriti predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. O tom veliku kulturnu događaju novinare je danas izvijestio ravnatelj Muzeja prof. Vladimir Maleković.
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Nov stalan postav Muzeja za umjetnost i
obrt, najvećeg i najbogatijeg muzeja u Hrvatskoj, svečano se otvara u
petak, 15. rujna. Stalni, peti, postav MUO-a svečano će, kako se
očekuje, otvoriti predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. O
tom veliku kulturnu događaju novinare je danas izvijestio ravnatelj
Muzeja prof. Vladimir Maleković. #L#
Po novom stalnom postavu, koji je načinjen po arhitektonskom projektu
Marjana Hržića, muzejske su zbirke smještene u 32 dvorane. Muzeološku
koncepciju novog postava osmislio je Vladimir Maleković, a izloške su
odabrali i muzeološku koncepciju razradili kustosi i voditelji
pojedinih zbirki Muzeja za umjetnost i obrt.
Cjelokupan postav obuhvaća 2500 izložaka, što je samo 2,5 posto
ukupna fundusa MUO-a. Muzejska građa raspoređena je po stilskim
razdobljima - od gotike, renesanse, baroka, rokokoa do klasicizma.
Spomenute zbirke, raspoređene u dvorane, sadržavaju komade namještaja,
posuđa, slike, tapiserije, brojne manje ukrasne predmete. Velik dio
namještaja tih zbirki izrađen je u najboljim ondašnjim obrtničkim
radionicama. Muzej za umjetnost i obrt ima najbogatiju zbirku stilskog
namještaja. Među izlošcima iz doba baroka je i reprezentativan ormar
iz dvorca Bisag grofova Drašković. U dvorani namijenjenoj
klasicizmu/bidermajeru izdvaja se ormar, djelo varaždinskog stolara
Antuna Gogera, a istoj radionici pripisuje se i salonska garnitura od
crnog drva. Posebna zanimljivost je zbirka devocionalija (posvetne
slike, mali kućni oltari, sakralne skulpturice, križevi).
Dio stalna postava tvorit će zbirka sakralne umjetnosti, zbirka
judaica koja obuhvaća predmete od srebra, mjedi i posrebrene kovine, a
namijenjeni su različitim liturgijskim obredima u sinagogi, kućnoj
uporabi za vjerskih obreda i svetkovina.
Studijske zbirke stakla, kovine, keramike, tekstila tvore također
znatan dio postava, a njihovi su autori, uz uvid u povijest svjetske
proizvodnje, nastojali prikazati i domaću proizvodnju. Zasebna je
cjelina u zbirci kovine vrijedna i rijetka zbirka zvona skupljena u
vrijeme Prvoga svjetskog rata.
U stalnom postavu bit će izloženi i radovi učenika i nastavnika
zagrebačke Obrtne škole iz prvih godina djelovanja. Vrijedan dio je i
zbirka fotografija, koja obuhvaća razdoblje od pojave fotografije u
Hrvatskoj do pedesetih godina ovoga stoljeća.
U jednoj od muzejskih dvorana je hrvatsko slikarstvo i kiparstvo 20.
stoljeća. Među izloženim djelima su i radovi Price, Murtića, Kulmera,
Stančića, Kožarića i drugih.
U pripremi stalnog postava velik posao, kako je istaknuto, obavila je
restauratorska služba, koja je restaurirala oko dvije i pol tisuće
izložaka. Najveći dio posla, oko 90 posto, obavili su domaći
restauratori.
Otvorenje stalnog postava prati i pet izložba, među inima o
publikacijama, plakatima, odnosno predstavljanjima muzejskog fundusa u
inozemstvu.
U današnjem susretu s novinarima predstavljen je i novi zaštitni znak
Muzeja, što ga je izradio istaknuti hrvatski dizajner Boris Ljubičić.
(Hina) ta/bm mc
121544 MET sep 95