SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 8. rujna (Hina) ŽENEVA - Izaslanstva Hrvatske, BiH i tzv. SRJ vođena ministrima vanjskih poslova dr. Matom Granićem, Muhamedom Šaćirbejom i Milanom Milutinovićem složila su se u petak na sastanku u Ženevi o osnovnim načelima rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina prema tim osnovnim načelima, koja su plod "leteće diplomacije" američkog državnog podtajnika Richarda Holbrookea, ostaje međunarodno priznata država u međunarodno priznatim granicama. BiH bi se sastojala od dva entiteta, Federacije BiH i srpskog entiteta, na temelju teritorijalnog prijedloga Kontaktne skupine u odnosu 51:49. Oba entiteta imala bi pravo uspostaviti paralelne posebne veze sa susjednim zemljama, ali u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine. Oba bi entiteta također obostrano preuzela obveze da će održati izbore uz međunarodni nadzor, prihvatiti i primjenjivati međunarodne standarde i obveze o ljudskim pravima uključujući slobodu kretanja i povratak raseljenih osoba u njihove domove ili davanje odgovarajuće naknade. Isto tako obje bi se strane obvezale da će u slučaju međusobnog spora prihvatiti arbitražu. Dogovoreno je da se za sad ne ulazi u pojedinosti tih načela, nego da se one razmatraju u daljnjim pregovorima. Sudionici sastanka zaključili su da bi u ovoj fazi bilo prerano organizirati konferenciju šefova država Hrvatske, Bosne i Hercegovine i tzv. SRJ te zemalja članica Kontaktne skupine. Bilo je govora i o gospodarskom dijelu globalnog paketa rješenja krize, no uvjet za pomoć u gospodarskoj obnovi regije je postizanje mirnog rješenja. KNOKKE-HEIST, (Belgija) - Zapovjednik južnog krila NATO-a američki admiral Leighton Smith (Leiton Smit) rekao je u petak da bi UN i NATO mogli pojačati bombardiranja na ciljeve bosanskih Srba, ako oni i dalje budu odbijali povući teško oružje oko Sarajeva. "Nismo potpuno iskoristili sve naše mogućnosti za napade iz zraka i sa zemlje", istaknuo je Smith prigodom posjeta Belgiji gdje se nalazi na seminaru o budućnosti NATO-a. Američki je admiral podsjetio da UN i NATO još očekuju znak od strane bosanskih Srba koji bi pokazao da su prihvatili uvjete dviju organizacija, posebno prekid opsade Sarajeva, i "naravno", konkretizaciju te odluke na terenu. Upitan je li NATO uspio potpuno uništiti protuzrakoplovne obrambene sustave bosanskih Srba, admiral Smith je odgovorio negativno, jer, kako je rekao, svi sustavi "nisu niti bili naši ciljevi". Ta će akcija trajati dok bosanski Srbi ne deblokiraju Sarajevo, omoguće normalni rad sarajevske zračne luke i zaustave svaki napad na zone sigurnosti, ponovio je još jedanput admiral Smith tri uvjeta UN-a i NATO-a nakon kojih će prestati sa zračnim udarima. ZAGREB - Još uvijek nema naznaka da bosanski Srbi povlače teško oružje izvan zone isključenja oko Sarajeva, rekao je na konferenciji za novinare u petak vojni glasnogovornik UN-a u Zagrebu bojnik Tim Roy. On je dodao da se zračni udari NATO-a nastavljaju, te pojasnio da su ciljevi napada "skladišta streljiva, glavni mostovi, komunikacijski objekti i protuzrakoplovni sustavi" bosanskih Srba. Zračni udari NATO-a nastavit će se i za vrijeme današnjeg sastanaka u Ženevi između ministara vanjskih poslova Hrvatske, BiH i tzv. SRJ, ocijenio je sa svoje strane glasnogovornik UN-a Christopher Gunness. Glede sudbine francuskih pilota srušenih iznad BiH, UN za sada nema nikakvih novih informacija. NAPULJ - Bojni zrakoplov F-16 u petak je napao položaj bosanskih Srba pošto je bio zahvaćen radarskim snopom, priopćio je glasnogovornik NATO-a. "Jedna je od naših letjelica jutros bila uhvaćena u radarski snop SAM-a i nakon toga je ispalila na njega projektil HARM. Mislimo da je pogodila." NATO-ov je glasnogovornik izjavio da je taj radar, inače dio integriranog sustava zračne obrane bosanskih Srba, ciljao na zrakoplov, što znači da je pilot "djelovao u samoobrani". Taj položaj projektila SA-6 nije bio predviđen kao NATO-ov cilj napada u Bosni, rekao je glasnogovornik i dodao da ne može reći odakle je zrakoplov doletio niti gdje je ispalio projektil. SARAJEVO - Snage za brzo djelovanje (RRF) otvorile su u petak sredinom dana vatru na položaje bosanskih Srba nakon što su oni pucali na jedan zrakoplov NATO-a, priopćio je UNPROFOR u Sarajevu. U 12,10 srpske su snage ispalile projektil zemlja-zrak s položaja između Hadžića i Blažuja na zrakoplov Sjevernoatlantskog saveza koji je nadlijetao Sarajevo, pojasnio je glasnogovornik pukovnik Pierre Briere (Pjer Brijer). Snage za brzo djelovanje smještene na planini Igman odgovorile su u 12,30 ispalivši 21 topovsku i 18 minobacačkih granata kako bi neutralizirali lansirnu rampu. MOSKVA - Rusija je u petak zatražila prekid NATO-ovih zračnih udara na bosanske Srbe zato što navodno postoje dvojbe oko počinitelja napada na sarajevsku tržnicu, događaja koji se smatra izravnim povodom NATO-ove akcije koja je u tijeku. "Rusija zahtijeva od Ujedinjenih naroda da ponovno razmotre stanje u Bosni, s obzirom na nove dokaze o eksplozijama u muslimanskom dijelu Sarajeva. Dotle bi NATO-ova vojna akcija morala prestati", stoji u izjavi predstavnika za tisak ruskoga predsjednika Borisa Jeljcina. Ta se izjava Sergeja Medvedeva očito odnosi na prošlotjedni minobacački napad na Sarajevo, kad je poginulo više od trideset osoba. Moskovski mediji navode izvještaje prema kojima neki ruski vojni dužnosnik ima dokaze o tome da napad na tržnicu nisu izveli Srbi, inače tradicionalni saveznici Moskve. U izjavi Medvedeva kaže se da postoje sumnje u vezi s opravdanošću rezolucije Vijeća sigurnosti kojom je utrt put NATO-ovim zračnim udarima, ali se ne otkrivaju nikakve pojedinosti. MOSKVA - Moskva se zauzima za stvaranje konfederalnih veza između Srbije i bosanskih Srba, a smatra da je stvaranje njihova zajedničkog izaslanstva za pregovore u Ženevi prvi korak prema tom cilju, rekao je u petak glasnogovornik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. "Važan trenutak" mirovnog procesa mogao bi biti "stvaranje konfederalnih veza između Srbije i bosanskih Srba", kaže se u priopćenju Sergeja Medvedeva. Te bi veze bile "analogne onima dogovorenim u Washingtonu između Hrvatske i muslimansko-hrvatske Federacije u BiH", ističe se u tekstu. BEČ - Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton (Bil Klinton) osudio je u petak strahote koje su počinili bosanski Srbi u bivšoj Jugoslaviji i podržao kazneno gonjenje ratnih zločinaca. U pismu Simonu Wiesenthalu (Simon Vizental), lovcu na nacističke ratne zločince, Clinton piše: "Djela počinjena tijekom rata u Bosni vratila su u Europu onakav barbarizam za kakav smo se nadali da je nirnberškim suđenjem zauvijek iskorijenjen". "Sjedinjene Države uvijek su osuđivale ponašanje vojske bosanskih Srba i njihova vodstva", napisao je američki predsjednik. Clinton je dodao da su bosanski Srbi očito počinili strahote tijekom zauzimanja muslimanskih enklava Srebrenice i Žepe, dviju zaštićenih zona UN-a koje su zauzeli u srpnju. Clintonova izjava reakcija je na Wiesethalovo pismo u kojem taj lovac na naciste traži od američkog predsjednika da otvoreno osudi vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića i njegova vojnog zapovjednika Ratka Mladića. Predsjednik Clinton suzdržao se od izravnoga napada na tu dvojicu, ali je naglasio da Sud za ratne zločine, prvi takve vrste od Nuernberga, tereti Karadžića i Mladića za genocid i zločine protiv čovječanstva. SOFIJA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev rekao je u petak u Sofiji da su zračni udari NATO-a u BiH pokazali da se Sjevernoatlantski savez mora još razvijati ako želi biti jamac europske sigurnosti. "Da bi se mogao prilagoditi novim uvjetima u Europi, NATO se mora priviknuti da ne djeluje na jednostran način već da razmatra mišljenje svojih partnera, uključujući i Rusiju. Ako se to ne dogodi, treba očekivati teška vremena", rekao je Kozirev novinarima u Sofiji nakon završenog posjeta Bugarskoj. Bugarski ministar vanjskih poslova Georgij Pirinksi istaknuo je da njegova vlada smatra "odnose s NATO-om prioritetnim za nacionalnu sigurnost Bugarske". BONN - Njemački ministar obrane Volker Ruehe odbacio je u petak kritike Borisa Jeljcina NATO-ovih zračnih napada na položaje bosanskih Srba. "Rusi ne bi trebali zaboraviti da je NATO-ova operacija odgovor na srpske zločinačke napade na Sarajevo i ruski dužnosnici ne bi trebali biti ravnodušni prema takvim kršenjima ljudskih prava", rekao je Ruehe u interviewu za dnevnik Bild. Ruehe je osudio "nepotrebnu retoriku sukoba" Borisa Jeljcina koji je ocijenio da bi širenje NATO-a na bivše članice Varšavskog ugovora moglo prouzročiti rat u Europi. "To je nepotrebna retorika sukoba. Mi Europljani i NATO, govorimo o suradnji, a ne o prijetnji", rekao je Ruehe. I njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel je u interviewu njemačkom radiju odbacio ruske kritike NATO-ovih zračnih napada na bosanske Srbe. (Hina) sv 081805 MET sep 95