PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 7. rujna (Hina) ŽENEVA - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić doputovao je u četvrtak navečer na čelu hrvatskog izaslanstva u Ženevu uoči trojnog sastanka ministara vanjskih poslova Hrvatske, BiH i tzv. SRJ koji će se održati u petak u zgradi Američke misije. Kako je najavljeno susret dr. Mate Granića, Muhameda Šaćirbeja i Milana Milutinovića koji se održava pod okriljem Kontaktne skupine, a vodit će ga američki državni podtajnik Richard Holbrooke, trebao bi otpočeti u 10 sati. Na sastanku će kako se očekuje biti razmatrana osnovna načela nastavka mirovnog procesa i budućih pregovora za razrješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac primio je u četvrtak u Elizejskoj palači potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Matu Granića sa suradnicima. Razgovor je trajao više od jednog sata i bio je pretežito posvećen analizi mirovnog procesa na području bivše Jugoslavije te odnosima između Francuske i Hrvatske. Obje strane ocjenjuju kako se odnosi povoljno razvijaju, da su u usponu te ih treba i dalje obogaćivati. U razgovoru Chirac-Granić konstatiran je interes dviju zemalja da se što prije pronađe političko rješenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Francuska će i dalje voditi i podržavati politiku pritiska na bosanske Srbe kako bi prihvatili mirovni plan. Francuski predsjednik uputio je poziv hrvatskome predsjedniku dr. Franji Tuđmanu da posjeti Pariz, radi produbljavanja francusko-hrvatskih razgovora i suradnje. PARIZ - Nakon današnjeg sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića s njegovim kolegom i domaćinom u Parizu Herveom de Charetteom, dvojica su ministara pozitivno ocijenili i međusobne razgovore i odnose između dviju zemalja. Herve De Charette je istaknuo da je s dr. Granićem imao dugu, temeljitu i prijateljsku razmjenu mišljenja te je ocijenio kako Francuska i Hrvatska imaju priliku da razvijaju bogate odnose na političkom, gospodarskom i kulturnom planu. Predsjednik Francuske Chirac, kaže njegov ministar vanjskih poslova, bit će sretan da uskoro primi predsjednika Tuđmana u Parizu. U izjavi novinarima dr. Mate Granić je sa zadovoljstvom naglasio da se odnosi Hrvatske i Francuske razvijaju u dobrom smislu i da postoje bliska gledišta o tome kako riješiti krizu na jugoistoku Europe. Posebice je istaknuo da je kod francuskih sugovornika naišao na razumijevanje i podršku da se posljednja okupirana hrvatska područja integriraju u sastav hrvatske države na miran način i u sklopu ukupnoga političkog rješenja. Za vrijeme boravka u Parizu, dr. Mate Granić razgovarao je u rezidenciji američkog veleposlanika s pomoćnikom američkoga državnog tajnika Peterom Tarnoffom i američkom veleposlanicom u Parizu Pamelom Harriman. ZAGREB - Do prijema Hrvatske u Vijeće Europe trebalo bi doći "najranije i vrlo vjerojatno" potkraj siječnja iduće godine, rekao je u četvrtak u izjavi za Hinu potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora RH te predsjednik Odbora za vanjsku politiku i šef hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe dr. Žarko Domljan. Pojašnjavajući izostanak rasprave o prijemu Hrvatske u Vijeće Europe na sastanku Političkog odbora Parlamentarne skupštine, 4. rujna u Parizu, dr. Domljan je rekao da je, došlo do malog zastoja u proceduri zbog akcije "Oluja". Hrvatska je, kao što je slučaj i s drugim zemljama koje traže prijem u Vijeće Europe, u proceduri prijema preuzela izvjesne obveze, među kojima i onu da "svoje unutarnje i vanjske nesporazume neće rješavati silom nego mirnim putem", rekao je dr. Domljan. Naglasivši kako za prijam Hrvatske postoji dobra volja, dr. Domljan je pojasnio da se usporavanje procedure moglo očekivati s obzirom na vojnu akciju "Oluja" te odlazak velikog broja srpskog stanovništva. Bitno je, međutim, istaknuo je dr. Domljan, da se Hrvatskoj sama akcija "ne zamjerava", nego da postoji svijest da se radi o za Hrvatsku nužnoj i legitimnoj akciji. S obzirom na razna strana izvješća o pojavama pljačke, paljenja, ubojstava, Vijeće Europe poslat će početkom listopada svoje izaslanstvo koje će u središtu svoje pozornosti imati stanje na oslobođenim područjima. "Na nama je da dademo prihvatljiva objašnjenja za to, da se ne radi o sistematskoj politici, već o pojedinačnim, marginalnim pojavama i djelima neodgovornih pojedinaca koji će biti odgovarajuće kažnjeni, na čemu mi već radimo", dodao je dr. Domljan. Ističući važnost dolaska tog izaslanstva za Hrvatsku, on je pojasnio da se Vijeće Europe ne oslanja samo na hrvatska izvješća i ona svojih izaslanstava, već također i na izvješća UN-a, koje drže najkompetentnijim izvorom podataka. Na novom zasjedanju Političkog odbora Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koje će se održati 18. rujna u Pragu, stoga će se, kako ističe dr. Domljan, samo raspravljati o stanju u Hrvatskoj, ali se neće donositi nikakva odluka. S obzirom da je sljedeće zasjedanje Parlamentarne skupštine predviđeno tek potkraj siječnja iduće godine, može se očekivati da će najvjerojatnije Hrvatska tada biti primljena u Vijeće Europe, zaključio je dr. Domljan. NAPULJ - NATO je danas opovrgnuo vijest o tome da su bosanski Srbi srušili jedan saveznički zrakoplov. "Za sve se naše zrakoplove zna gdje su", izjavio je jedan glasnogovornik pri zapovjedništvu južnoga krila NATO-a u Napulju. Novinska agencija tzv. SRJ, Tanjug, objavila je, bez navođenja pojedinosti, informaciju o tome da je glavni štab snaga bosanskih Srba priopćio kako su Srbi protuzrakoplovnim topništvom iznad Han Pijeska srušili NATO-ov zrakoplov. ZAGREB - Odluka o trajanju zračnih udara NATO-a " u rukama je bosanskih Srba", izjavio je u četvrtak u Zagrebu zapovjednik UN-a za bivšu Jugoslaviju Bernard Janvier. "To će trajati sve dok Srbi ne odgovore na zahtjeve u svezi s povlačenjem teškog oružja", istaknuo je Janvier dodajući da, koliko on zna, "ni jedan komad teškog oružja nije uklonjen iz zone isključenja". On je ponovio da ne postoji formalna veza između zračnih udara i mirovnog procesa te da su to dvije različite stvari. WASHINGTON - Politička i ustavna pitanja u BiH te istočna Slavonija bit će teme sastanka ministara vanjskih poslova BiH, Hrvatske i tzv. SR Jugoslavije sa predstavnicima Kontaktne skupine u Ženevi, kazao je u četvrtak u Washingtonu glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns. U Ženevi se, po njegovim riječima, neće detaljno razgovarati o karti, kao ni o drugim pitanjima koja čine dnevni red mirovne konferencije. "Mnogo prepreka ostaje da bi sastanak bio uspješan, no to se mora vidjeti kao dio procesa", kazao je Burns. On je dodao da će se u okviru priprema za sastanak, pomoćnik američkog državnog tajnika Richard Holbrooke sastati u četvrtak navečer pojedinačno sa trojicom ministara vanjskih poslova BiH, Hrvatske i BiH. Sastanak Kontaktne skupine trebao bi započeti u 8:30 ujutro u zgradi američke misije, a u 10:00 bi se trebali pridružiti i trojica ministara vanjskih poslova. Upitan koja načela u pogledu istočne Slavonije, Sjedinjene Države podržavaju, Burns je kazao da je "to pitanje, koje se očito mora raspravljati na svakom sastanku o miru, od značaja za vladu Hrvatske i vladu Srbije". Istočna Slavonija je na dnevnom redu ženevskog sastanka jer je to jedno od najvažnijih pitanja i njegovo rješenje u potpunosti leži na stranama, rekao je Burns. WASHINGTON - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je u New Yorku predsjedničkom izjavom snažno osudilo bosanske Srbe zbog onemogućavanja pristupa predstavnicima međunarodnih organizacija nestalima u Srebrenici i Žepi. Vijeće je drugom predsjedničkom izjavom izrazilo duboku zabrinutost teškom situacijom izbjeglica i prognanih za vrijeme hrvatske ofenzive, kao i zbog izviješća o povredama međunarodnog humanitarnog prava te je od hrvatske vlade zatražilo trenutačnu istragu i poduzimanje odgovarajućih mjera radi okončanja takvih djela. Vijeće sigurnosti, izjavom o BiH, izražava odlučnost da se utvrdi sudbina nestalih u Srebrenici i Žepi te ponovno zahtijeva od bosanskih Srba da omoguće hitni pristup predstavnicima UNHCR-a i ICRC-a tim osobama, kao i da omoguće ICRC-u da posjete i popišu sve eventualno zatočene osobe. BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva osudila je u četvrtak "nemilosrdno" bombardiranje "vojske i naroda 'republike srpske' od strane NATO-a. U izjavi patrijarha Pavla, koju prenosi Tanjug, SPC osuđuje "hipokriziju provođenja načela UN" usporedo s pokretanjem napada NATO-a. "Umjesto da traže mir i pomirenje, svjetski su moćnici uspjeli u četiri godine (sukoba u bivšoj Jugoslaviji) proširiti i pojačati međuetnički rat", kaže se izjavi. SOFIJA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev istaknuo je u četvrtak u Sofiji na sastanku sa šefom bugarske diplomacije Georgijem Pirinskim da bi "sukob u bivšoj Jugoslavije trebale razriješiti sukobljene strane", izjavio je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova. "Svaki pokušaj u prošlosti da se na Balkanu organizira život na osnovu kompromisa vanjskih sila rezultirao je nakon određenog vremena obnovom sukoba", rekao je glasnogovornik Mihail Demurin. On je istaknuo da su Rusi zadovoljni bugarskim stajalištem prema kojem se što prije treba postići rješenje sukoba mirnim putem. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak) izrazio je u četvrtak u Parizu želju da dvije Kontaktne skupine "upute čvrstu poruku u prilog miru" ministrima vanjskih poslova Hrvatske, BiH i tzv. SRJ koji se trebaju sastati u petak u Ženevi. Chirac je govorio na konferenciji za novinare nakon dvoipolsatnog sastanka ministara vanjskih poslova Kontaktne skupine za BiH u proširenom sastavu i Kontaktne skupine zemalja Islamske konferencije (OIK). Glasnogovornica francuskog predsjednika Catherine Colonna (Katrin Kolona) naglasila je "važnost" ovog zajedničkog sastanka organiziranog na inicijativu Francuske. PARIZ - Zračni napadi NATO-a i Snaga za brzo djelovanje (RRF) na ciljeve bosanskih Srba nastavit će se sve dok Sarajevo bude opkoljeno, izjavili su u četvrtak šef francuske diplomacije Herve de Charette (Erve de Šaret) i marokanski premijer Abdelatif Filali. Dvojica dužnosnika izjavila su to nakon sastanka u Parizu predstavnika Kontaktne skupine za BiH (Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka), proširene na Kanadu, Španjolsku i Italiju i kontaktne skupine Organizacije islamske konferencije (OIK). TRST- Zapovjednik južnog krila NATO-a, američki admiral Leighton Smith (Leiton Smit) odbacio je u četvrtak optužbe snaga bosanskih Srba prema kojima je u bombardiranjima NATO-a poginulo stotinjak civila, a više stotina ih je ranjeno. "Nije neuobičajeno da jedna vojska iznese takve optužbe na račun neprijateljske vojske, ali ja mogu bez ustezanja odgovoriti da je naša osnovna briga bila izbjeći neželjene gubitke", rekao je Smith na konferenciji za novinare u Trstu. NAPULJ - Zrakoplovi Sjevernoatlantskog izvršili su oko 1.900 letova otkad je NATO započeo zračne udare na vojne ciljeve bosanskih Srba 30. kolovoza, izjavio je u četvrtak glasnogovornik južnog krila NATO-a u Napulju. On je kazao da su zračni udari i dalje u tijeku, te da su gotovo 600 od 1.900 letova iz zračnih baza u Italiji i s američkog nosača zrakoplova Theodore Roosevelt, bili letovi zračne podrške. WASHINGTON - Bijela je kuća priopćila u četvrtak da je ruski doprinos američkom mirovnom procesu na prostoru bivše Jugoslavije "vrlo važan", te da je upoznata s neslaganjem Borisa Jeljcina sa zračnim udarima NATO-a na ciljeve bosanskih Srba. "Upoznati smo s mišljenjem Ruske Federacije i predsjednika Jeljcina", rekao je glasnogovornik američkog predsjednika Mike McCurry (Majk Mekkari) te dodao kako će SAD i "dalje razgovarati s Ruskom Federacijom". Jeljcin je u četvrtak upozorio Zapad da bi Moskva mogla ponovno razmisliti o budućem partnerstvu s NATO-om zbog zračnih udara na ciljeve bosanskih Srba. NOSAČ ZRAKOPLOVA "THEODORE ROOSEVELT" - Zrakoplovi s američkog nosača zrakoplova "Theodore Roosevelt" (Teodor Ruzvelt) sudjelovali su jutros u napadima na položaje bosanskih Srba u BiH, priopćio je zapovjednik nosača admiral William Fellon (Vilijam Felon). On je rekao da su zrakoplovi jutros napali "nekoliko različitih ciljeva", ali nije naveo pojedinosti. Admiral Fellon izjavio je da će se napadi, najvjerojatnije, nastaviti cijeli dan. "New York Times" (Nju Jork Tajms) u svojem današnjem broju piše kako su dužnosnici NATO-a donijeli odluku da se udvostruči broj ciljeva koje treba napasti. Glasnogovornik Snaga za brzo djelovanje (RRF) bojnik Buster Hows (Baster Hous) rekao je da njihove snage surađuju sa zrakoplovima NATO-a, koji su stalno aktivni. "Oni su stalno u zraku i kada je cilj vidljiv - napadaju. Kada je vidljivost slaba, onda od zrakoplova-cisterne primaju gorivo kako bi bili spremni za napad", pojasnio je bojnik Hoes. SARAJEVO - Zrakoplovi NATO-a gađali su jutros ciljeve blizu Pala, izjavio je danas predstavnik za novinstvo UN-a. "NATO-ovi zrakoplovi izveli su pet napada između 9.00 i 9.10 sati na ciljeve blizu Pala", izjavio je pukovnik Pierre Briere (Pjer Brijer). MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio je danas da bi pokušaji da se izgradi europski sigurnosni sustav bez Rusije mogli voditi do podjele Europe na dvije suprotstavljene strane. "Bez Rusije se povlače prvi i vrlo umjereni koraci k stvaranju koncepta europske sigurnosti", izjavio je Jeljcin. "To nije moguće, to znači povratak podjeli na dvije sukobljene i zaraćene strane". Ruski je predsjednik ranije izdao i službeno priopćenje u kojem tvrdi da bi Rusija mogla ponovno razmotriti mogućnost povezivanja s NATO-om, nastavi li NATO s upotrebom sile u bivšoj Jugoslaviji. BRUXELLES - NATO je danas odbio kritike ruskoga predsjednika Borisa Jeljcina u vezi s politikom zračnih udara na bosanske Srbe. Izvori NATO-a tvrde da je od samoga početka Moskva potpuno obaviještena o akciji. "Ne možete kriminalce osuditi, a policiji ne dopustiti da ih lovi", izjavio je jedan izvor. Istaknuo je kako će se saveznička akcija, kojom se bosanske Srbe nastoji natjerati da ispune zahtjeve UN-a, nastaviti. "Sad si ne možemo priuštiti da ublažimo djelovanje... Djelujemo potpuno u skladu s međunarodnim zakonima", rekao je isti izvor. PAPEETE - U znak prosvjeda zbog francuskih nuklearnih pokusa na atolu Mururoa, na Tahitiju se se demonstranti u srijedu sukobili s policijom, gotovo uništili aerodrom u gradu Papeete, a potom napali i vladine zgrade i trgovine u središtu grada. Predvečer su stotine demonstranata marširale od aerodroma do grada i uništavale izloge desetaka trgovina. Jednu trgovinu odjećom su opljačkali, jednu parfumeriju zapalili, a kamenjem su gađali jednu uredsku zgradu. Francuski su padobranci i pripadnici Legije stranaca s atola Mururoa došli na aerodrom u Papeeteu, čime su omogućili osamdesetorici tamošnjih policajaca da djeluju u središte grada. Francuski visoki povjerenik za Tahiti Paul Ronciere (Pol Ronsijer) na mjesnoj je radiopostaji zatražio prekid nereda i nasilja oko zračne luke. Prema procjenama njegova ureda, šteta na aerodromu je oko 11 milijuna dolara. Visoki je povjerenik najavio da će iz Nove Kaledonije ili iz Francuske stići pojačanja policijskim snagama. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. pozvao je u četvrtak vojnike cijelog svijeta da "ispunjavaju svoje zadaće kao vojnici mira" ističući kako je sukob na području bivše Jugoslavije pokazao kako je za svijet došlo vrijeme da ratu objavi rat. Papine riječi bile su upućene sudionicima prvih "Svjetskih vojnih igara", što su u srijedu počele u Rimu i na kojima sudjeluje oko 4 tisuće vojnika sportaša iz više od 100 zemalja svijeta. Govoreći o sukobu na prostoru bivše Jugoslavije "gdje se trenutačno bore ljudi koje su jedino mržnja i osveta gurnule u sukob", Papa ih je pozvao da "odbace slijepe i krvave ideologije te sve oblike nacionalizama i netrpeljivosti putem kojih se širi nasilje i rat". BAGDAD - Irački predsjednik Saddam Hussein stavit će po prvi puta svoj predsjednički mandat na referendum, javila je u četvrtak iračka službena novinska agencija INA. Izbor predsjednika, kojega je do sada imenovalo Vijeće revolucionarne komande (CCR), bit će stavljen na glasovanje u parlamentu. CCR je odlučilo kandidirati Huseina za sedmogodišnji mandat koji se može obnoviti, odnosno kandidaturu dati na usvajanje u parlamentu, a zatim na referendum, pojasnila je INA. Referendum će se održati dva mjeseca nakon što ova odluka bude usvojena u parlamentu. (Hina) sv 080009 MET sep 95