FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 7. rujna (Hina) PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac primio je u četvrtak u Elizejskoj palači potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Matu Granića sa suradnicima. Razgovor je trajao više od jednog sata i bio je pretežito posvećen analizi mirovnog procesa na području bivše Jugoslavije te odnosima između Francuske i Hrvatske. Obje strane ocjenjuju kako se odnosi povoljno razvijaju, da su u usponu te ih treba i dalje obogaćivati. U razgovoru Chirac-Granić konstatiran je interes dviju zemalja da se što prije pronađe političko rješenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Francuska će i dalje voditi i podržavati politiku pritiska na bosanske Srbe kako bi prihvatili mirovni plan. Francuski predsjednik uputio je poziv hrvatskome predsjedniku dr. Franji Tuđmanu da posjeti Pariz, radi produbljavanja francusko-hrvatskih razgovora i suradnje. PARIZ - Nakon današnjeg sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića s njegovim kolegom i domaćinom u Parizu Herveom de Charetteom, dvojica su ministara pozitivno ocijenili i međusobne razgovore i odnose između dviju zemalja. Herve De Charette je istaknuo da je s dr. Granićem imao dugu, temeljitu i prijateljsku razmjenu mišljenja te je ocijenio kako Francuska i Hrvatska imaju priliku da razvijaju bogate odnose na političkom, gospodarskom i kulturnom planu. Predsjednik Francuske Chirac, kaže njegov ministar vanjskih poslova, bit će sretan da uskoro primi predsjednika Tuđmana u Parizu. U izjavi novinarima dr. Mate Granić je sa zadovoljstvom naglasio da se odnosi Hrvatske i Francuske razvijaju u dobrom smislu i da postoje bliska gledišta o tome kako riješiti krizu na jugoistoku Europe. Posebice je istaknuo da je kod francuskih sugovornika naišao na razumijevanje i podršku da se posljednja okupirana hrvatska područja integriraju u sastav hrvatske države na miran način i u sklopu ukupnoga političkog rješenja. Za vrijeme boravka u Parizu, dr. Mate Granić razgovarao je u rezidenciji američkog veleposlanika s pomoćnikom američkoga državnog tajnika Peterom Tarnoffom i američkom veleposlanicom u Parizu Pamelom Harriman. ZAGREB - Do prijema Hrvatske u Vijeće Europe trebalo bi doći "najranije i vrlo vjerojatno" potkraj siječnja iduće godine, rekao je u četvrtak u izjavi za Hinu potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora RH te predsjednik Odbora za vanjsku politiku i šef hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe dr. Žarko Domljan. Pojašnjavajući izostanak rasprave o prijemu Hrvatske u Vijeće Europe na sastanku Političkog odbora Parlamentarne skupštine, 4. rujna u Parizu, dr. Domljan je rekao da je, došlo do malog zastoja u proceduri zbog akcije "Oluja". Hrvatska je, kao što je slučaj i s drugim zemljama koje traže prijem u Vijeće Europe, u proceduri prijema preuzela izvjesne obveze, među kojima i onu da "svoje unutarnje i vanjske nesporazume neće rješavati silom nego mirnim putem", rekao je dr. Domljan. Naglasivši kako za prijam Hrvatske postoji dobra volja, dr. Domljan je pojasnio da se usporavanje procedure moglo očekivati s obzirom na vojnu akciju "Oluja" te odlazak velikog broja srpskog stanovništva. Bitno je, međutim, istaknuo je dr. Domljan, da se Hrvatskoj sama akcija "ne zamjerava", nego da postoji svijest da se radi o za Hrvatsku nužnoj i legitimnoj akciji. S obzirom na razna strana izvješća o pojavama pljačke, paljenja, ubojstava, Vijeće Europe poslat će početkom listopada svoje izaslanstvo koje će u središtu svoje pozornosti imati stanje na oslobođenim područjima. "Na nama je da dademo prihvatljiva objašnjenja za to, da se ne radi o sistematskoj politici, već o pojedinačnim, marginalnim pojavama i djelima neodgovornih pojedinaca koji će biti odgovarajuće kažnjeni, na čemu mi već radimo", dodao je dr. Domljan. Ističući važnost dolaska tog izaslanstva za Hrvatsku, on je pojasnio da se Vijeće Europe ne oslanja samo na hrvatska izvješća i ona svojih izaslanstava, već također i na izvješća UN-a, koje drže najkompetentnijim izvorom podataka. Na novom zasjedanju Političkog odbora Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koje će se održati 18. rujna u Pragu, stoga će se, kako ističe dr. Domljan, samo raspravljati o stanju u Hrvatskoj, ali se neće donositi nikakva odluka. S obzirom da je sljedeće zasjedanje Parlamentarne skupštine predviđeno tek potkraj siječnja iduće godine, može se očekivati da će najvjerojatnije Hrvatska tada biti primljena u Vijeće Europe, zaključio je dr. Domljan. NOSAČ ZRAKOPLOVA THEODORE ROOSEVELT - NATO-ovi će zrakoplovi nastaviti danas bombardirati vojne ciljeve bosanskih Srba, izjavio je u četvrtak zapovjednik nosača admiral William Fellon. "Naši će zrakoplovi letjeti cijeli dan i noć", rekao je Fellon novinarima okupljenim na nosaču koji je u Jadranskome moru te je dodao kako će se tijekom dana i noćas "mnogo toga događati". NAPULJ - NATO je danas opovrgnuo vijest o tome da su bosanski Srbi srušili jedan saveznički zrakoplov. "Za sve se naše zrakoplove zna gdje su", izjavio je jedan glasnogovornik pri zapovjedništvu južnoga krila NATO-a u Napulju. Novinska agencija tzv. SRJ, Tanjug, objavila je, bez navođenja pojedinosti, informaciju o tome da je glavni štab snaga bosanskih Srba priopćio kako su Srbi protuzrakoplovnim topništvom iznad Han Pijeska srušili NATO-ov zrakoplov. ZAGREB - Odluka o trajanju zračnih udara NATO-a " u rukama je bosanskih Srba", izjavio je u četvrtak u Zagrebu zapovjednik UN-a za bivšu Jugoslaviju Bernard Janvier. "To će trajati sve dok Srbi ne odgovore na zahtjeve u svezi s povlačenjem teškog oružja", istaknuo je Janvier dodajući da, koliko on zna, "ni jedan komad teškog oružja nije uklonjen iz zone isključenja". On je ponovio da ne postoji formalna veza između zračnih udara i mirovnog procesa te da su to dvije različite stvari. BEOGRAD - Petnaest srpskih civila, među kojima četvoro djece mlađe od 5 godina, poginulo je tijekom zračnih napada NATO-a u četvrtak ujutro u području Doboja, objavila je agencija Tanjug pozivajući se na izvješće vojske bosanskih Srba, a prenosi France Presse. Isti izvori navode da su u bombardiranjima zrakoplova NATO-a, izvršenim u srijedu navečer i u četvrtak prijepodne po položajima bosanskih Srba, pogođeni mnogi civilni ciljevi na području Lukavice i Pavlovca. U tim srpskim četvrtima nema električne energije, prenosi Tanjug i nastavlja da postoji "opasnost od epidemije jer nije moguće pokopati poginule koji se nalaze u ruševinama". U četvrtak je tri puta, u 8.50, 11.30 i 12.25, na meti zračnih udara NATO-a bio Han Pijesak, stožer srpskih snaga udaljen 60 km sjeveroistočno od Sarajeva, javili su isti izvori dodajući kako je pogođen izbjeglički centar i ljudi se nalaze u skloništima. Agencija bosanskih Srba SRNA je pozivajući se na vojno zapovjedništvo samoproglašene "republike srpske" javila da su u Višegradu u bombardiranju NATO-a uništeni vodovod i hidroelektrična centrala, tako da je grad ostao bez vode i struje. Prema tom izvoru, broj žrtava nije utvrđen. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. pozvao je u četvrtak vojnike cijelog svijeta da "ispunjavaju svoje zadaće kao vojnici mira" ističući kako je sukob na području bivše Jugoslavije pokazao kako je za svijet došlo vrijeme da ratu objavi rat. Papine riječi bile su upućene sudionicima prvih "Svjetskih vojnih igara", što su u srijedu počele u Rimu i na kojima sudjeluje oko 4 tisuće vojnika sportaša iz više od 100 zemalja svijeta. Govoreći o sukobu na prostoru bivše Jugoslavije "gdje se trenutačno bore ljudi koje su jedino mržnja i osveta gurnule u sukob", Papa ih je pozvao da "odbace slijepe i krvave ideologije te sve oblike nacionalizama i netrpeljivosti putem kojih se širi nasilje i rat". LYON - U eksploziji automobila bombe u četvrtak poslijepodne u Lyonu ranjene su najmanje dvije osobe, doznaje se od lokalnih policijskih i vatrogasnih izvora. Jedan od ranjenika u vrlo je teškom stanju, dodaje isti izvor. CAP CANAVERAL - Svemirska letjelica Endeavour lansirana je u četvrtak poslijepodne (11.00 sati po lokalnom vremenu) iz lansirnog centra u Cap Canaveralu (Florida). Misija Endeavoura, u kojoj sudjeluje 5 članova posade, trajat će 11 dana tijekom kojih će astronauti rasporediti i vratiti dva satelita za znanstvena istraživanja. Predviđen je i izlazak u svemirski prostor u trajanju od 6 sati. (Hina) sd sd 071805 MET sep 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙