SJEDNICA SAVJETA NBH - U OBNOVU BEZ INFLACIJE

ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Oslobođenje velikih hrvatskih prostora u pobjedonosnoj akciji 'Oluja' uvelike mijenja ukupne uvjete za obnovu i svekoliki razvitak Hrvatske, pa i monetarnu politiku stavlja pred nove zadaće i iskušenja. Ta okolnost, međutim, ni za hrvatsku središnju banku niti za Vladu Republike Hrvatske ne podrazumijeva napuštanje stabilizacijske politike, u čijoj dosadašnjoj provedbi su ostvarene izuzetno važne pretpostavke za zdrav i stabilan dugoročniji rast hrvatskog gospodarstva i njegovo uspješno uključivanje u međunarodne financijske i druge odnose, što je itekako značajno i za napredovanje obnove i oporavka zemlje. To je jednodušna ocjena Savjeta Narodne banke Hrvatske, koji je danas pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Pere Jurkovića, raspravljao o monetarnim kretanjima u kolovozu i projekciji novčane politike za rujan. U raspravi su sudjelovali i potpredsjednik Vlade RH Borislav Škegro, ministar financija dr. Božo Prka i predsjednik saborskog Odbora za proračun i financije dr. Boris Šegota, priopćeno je iz NBH. Sukladno iznijetim opredjeljenjima, otkup deviza i nadalje treba biti osnovni izvor primarne emisije, a u rujnu bi mogao iznositi do 150 milijuna kuna. Da bi se neutralizirala povećana likvidnost (a koja je već prošlog mjeseca bila, u cjelini uzevši, vrlo visoka, o čemu svjedoči i visok porast iznosa dobrovoljno upisanih blagajničkih zapisa), Savjet NBH je odlučio da se obnovi upis obveznih blagajničkih zapisa koji dospijevaju ovog mjeseca i to s uvećanjem za jedan postotni poen 13. rujna i za 0,6 poena 27. rujna. Stopa obvezne rezerve banaka povećava se od 11. rujna za jedan postotni poen. Središnja banka će i nadalje poticati upis dobrovoljnih blagajničkih zapisa. Narodna banka Hrvatske ovoga mjeseca ne namjerava odobravati dodatne kredite bankama i državi, eventualno odobreni lombardni krediti trebali bi se naplatiti do konca mjeseca, a državni proračun trebao bi tijekom mjeseca smanjiti postojeće obveze prema središnjoj banci. Stručne službe NBH zadužene su za pojačano praćenje likvidnosti i ostvarivanja usvojenih projekcija, te ovlaštene na poduzimanje dodatnih neutralizirajućih mjera u slučaju bilo kakvih značajnijih odstupanja koja bi mogla potaknuti inflacijska očekivanja i ugroziti dosadašnju stabilnost cijena, a time i kunu kao čvrstu i konvertibilnu valutu. Takvom opredjeljenju valja prilagoditi i intervencije središnje banke na deviznom tržištu. To znači da među važnim zadaćama središnje banke i nadalje ostaje jačanje deviznih rezervi zemlje, no u okolnostima promijenjenih odnosa ponude i potražnje deviza, dobivaju na važnosti i intervencije kojima se neutraliziraju eventualni špekulacijski udari na tečaj, čiji dosadašnji blagi rast ne djeluje zabrinjavajuće, a za značajnije oscilacije i dalje nema opravdanih razloga. Pogotovo ako se ima u vidu da i prošlomjesečni pokazatelji govore o daljnjoj stabilnosti i maloprodajnih i proizvođačkih cijena, a devizne rezerve kojima upravlja NBH porasle su i prošlog mjeseca, iako manje od predviđanja. Podrobniju i svestraniju analizu zaslužuju pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene i tekućih plaćanja, što bi valjalo učiniti već do kraja ovog mjeseca. Savjet NBH dao je i na ovoj sjednici pozitivno mišljenje o predloženim predsjednicima uprava nekoliko financijskih institucija. To su: Dnjepar Dević, Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, Emil Kostanić, Neretvanska gospodarska banka d.d. Ploče; Ivan Patračić, Gradska banka d.d. Osijek i Rodobljub Prpić, Štedionica "Zagišted" p.o. Zagreb. Za trojicu predloženih kandidata ocijenjeno da ne ispunjavaju propisane zakonske uvjete, kaže se u priopćenju. (Hina) pp dd 041806 MET sep 95