MOSTAR, 31. kolovoza (Hina/Habena) - "Ne treba biti siguran da će i ova američka inicijativa završiti konačnim potpisivanjem mirovnoga sporazuma. Posve je sigurno da se ona sada odvija u novim okolnostima i prilikama na tlu bivše
Jugoslavije, posebice u Republici Hrvatskoj, i posebno nakon oslobodilačkih akcija na prostorima BiH, te nakon ove veoma odlučne reakcije međunarodne zajednice na topničko granatiranje Sarajeva", kazao je danas predsjednik Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne i predsjednika Federacije BiH Krešimira Zubak na konferenciji za novinare u Mostaru.
MOSTAR, 31. kolovoza (Hina/Habena) - "Ne treba biti siguran da će i
ova američka inicijativa završiti konačnim potpisivanjem mirovnoga
sporazuma. Posve je sigurno da se ona sada odvija u novim okolnostima
i prilikama na tlu bivše Jugoslavije, posebice u Republici Hrvatskoj,
i posebno nakon oslobodilačkih akcija na prostorima BiH, te nakon ove
veoma odlučne reakcije međunarodne zajednice na topničko granatiranje
Sarajeva", kazao je danas predsjednik Predsjedničkog vijeća HR
Herceg-Bosne i predsjednika Federacije BiH Krešimira Zubak na
konferenciji za novinare u Mostaru. #L#
Kako javlja Hercegbosanska novinska agencija HABENA konferencija je
upriličena nakon povratka izaslanstva Federacije BiH sa dvodnevnoga
posjeta Parizu za vrijeme kojega su vođeni razgovori o američkoj
inicijativi i mirovnome planu Kontaktne skupine.
U dugim i iscrpnim razgovorima koji su zahvatili sva aktualna
zbivanja u BiH i šire, izaslanstvo je razgovaralo, između ostaloga, s
američkim pregovaračem Richardom Holbrookeom, francuskim predsjednikom
Jacquesom Chiracom, te s francuskim ministrom vanjskih poslova.
Prvi razgovor, koji je vođen s američkim pregovaračem Holbrokeom,
odnosio se na sedam točaka koje sadrži Američka inicijativa. Najveći
problem, kako ističe predsjednik Zubak, odnosi se na prvu točku koja
podrazumjeva inicijativu u svezi s mirovnim planom kojim se želi
postići sveobuhvatan mir, odnosno razrješenje svih spornih odnosa na
prostorima bivše Jugoslavije. Ta inicijativa proizlazi iz
teritorijalnoga integriteta svih republika bivše Jugoslavije, a to
podrazumijeva međusobno priznanje tzv. SRJ, Republike Hrvatske i BiH.
Ostale točke se odnose na teritorij BiH, ustavne aranžmane za BiH,
uređuju popuštanja sankcija prema tzv. SRJ, pitanja vezana za istočnu
Slvoniju, te regionalni razvoj područja BiH nakon potpisivanja
mirovnoga sporazuma.
Osim što se razgovaralo o tih sedam točaka, raspravljano je o tome
kako bi se odvijalo daljnje razrješenje BiH krize, tj. krize na
prostoru bivše Jugoslavije ako bi bio potpisan plan Kontaktne skupine.
"Ako sve tri strane prihvate potpisivanje mirovnoga sporazuma,
SAD bi se neposredno angažirale na terenu radi reliziranja toga
mirovnoga sporazuma. Ako taj plan ne bi prihvatila Srbija onda bi
to značilo produženje sankcija, ukidanje embarga i izvlačenje UN-a",
kazao je Zubak dodavši kako bi se u jednom vremenskom razdoblju od
desetak i nešto više mjeseci ponovno pokušalo doći do mirovnog
rješenja. U međuvremenu bi se, po Zubakovim riječima, SAD nešto više
angažirale na uvezivanju, integriranju i osposobljavanj snaga
Federacije.
Treća inačica se odnosi na neprihvaćanje plana od BiH, a to bi
značilo i povlačenje SAD iz mirovnog procesa. "Kada je riječ o
kartama, uvažavat će se realitet stanja na terenu i karte Kontaktne
skupine. Što se tiče ustavnih aranžmana, oni se odnose na ona pitanja
koja su isto tako bila aktualna u vrijeme formuliranja plana Kontaktne
skupine. To znači da bi se BiH zadržala u odviru svojih međunarodno
priznatih granica, te da bi to bila država sačinjena od dva entiteta,
a institucionalno povezivanje tih dvaju entiteta nije do kraja
razrađeno", kazao je Zubak dodavši kako je u svemu tome središnje
pitanje vezano za konfederalno povezivanje srpskoga entiteta u BiH s
tzv. SRJ.
"Tu je jedinstven stav, a koji je iznesen ranije, da se u osnovi ne
bi stvorio problem povezivanja u kulturi, gospodarstvu i drugim
oblicima toga entiteta s tzv. SRJ, ali da se ne bi mogao dopustiti
onaj oblik konfederalnoga povezivanja i konfederalnih odnosa predviđen
Washingtonskim sporazumom između Federacije BiH i Republike Hrvatske",
kazao je Zubak.
Kao reakciju na američku inicijativu, predsjednik Predsjedništva BiH
Alija Izetbegović je iznio svoj plan u kome se između ostaloga kaže
kako bi u ovome mirovnom procesu Srbe trebao zastupati Slobodan
Milošević.
"Bilo je raznih ideja što se tiče tog pitanja. Jedna od njih je da to
bude mješovita skupina od tri člana iz reda Srba koji su angažirani u
vlastima tzv. republike srpske, a koji se nisu potpuno kompromitirali.
Radovan Karadžić u neposrednim kontaktima to ne bi mogao biti",
istaknuo je predsjednik Zubak spomenuvši kako je neposredno prije
odlaska izaslanstva u Pariz, Radovan Karadžić uputio pismo bivšem
predsjedniku SAD-a Jimmyju Carteru iz kojeg se može zaključiti da
Karadžić prihvaća mirovnu inicijativu.
"To, sasvim sigurno nije dovoljno, jer Karadžić prihvaća američku
inicijativu, a ne plan Kontaktne skupine", na koncu je dodao
predsjednik Zubak, javlja HABENA.
(Hina) pp mn
311757 MET aug 95