ZAGREB - Potres koji se jutros osjetio u makarskom primorju i potresi koji su pod kraj prošlog tjedna potresli Požeštinu uobičajena su prirodna pojava u tim područjima. Makarsko područje, kao i cijelo područje dinarida, pripada
najtrusnijem dijelu Hrvatske, izjavio je danas seizmolog Geofizičkog zavoda "Dr. Andrija Mohorovičić" dr. Marijan Herak.
ZAGREB - Potres koji se jutros osjetio u makarskom primorju i potresi
koji su pod kraj prošlog tjedna potresli Požeštinu uobičajena su
prirodna pojava u tim područjima. Makarsko područje, kao i cijelo
područje dinarida, pripada najtrusnijem dijelu Hrvatske, izjavio je
danas seizmolog Geofizičkog zavoda "Dr. Andrija Mohorovičić" dr.
Marijan Herak. #L#
Ta dva epicentralna područja, kao i potresi koji su se osjetili ovih
dana, nemaju nikakve međusobne veze, ustvrdio je dr. Herak i dodao
kako na temelju tih potresa nije moguće predvidjeti nova podrhtavanja
tla, niti dati ikakva znanstvena pretkazanja. No, potresi takve snage
ne bi trebali stvarati nikakvu zabrinutost u javnosti, tvrdi Herak.
Samo u dvije godine, od 1990 do 1992., Geofizički je zavod "na
području Republike Hrvatske zabilježio više od 1200 potresa jačih od
onoga koji je danas potresao Makarsku (3,9 stupnjeva po Richteru).
"Požeški" potres imao je snagu u epicentru pet stupnjeva po Richteru.
Otprilike četiri stupnja Richterove ljestvice donja je snaga potresa
koju nedvojbeno osjete stanovnici epicentralnog područja. Ali
epicentralno područje može biti udaljeno od naselja, pa ga pučanstvo i
ne osjeti.
Snažniji su potresi znatno rjeđi, ali zbog dojmova na stanovništvo
jedini su za koje javnost znade. (Po Richterovoj ljestvici mjeri se
veličina magnitude koju na seizmografu otisukuje snaga potresnih
valova i iznosi najviše devet stupnjeva, a razornost potresa
izračunava se ljestvicom Mercalli-Cancani-Sieberg /MCS/ od 12
stupnjeva).
Nešto snažniji potresi zadnjih godina, ali također bez štetnih
poljedica, bila su dva uzastopna potresa na Dinari sjeverno od
Peručkog jezera (5,5 Richterove, 7-8 MCS ljestvice) 1990., jedan ponad
Trilja 1992. jakosti 4,7 stupnjeva Richterove (oko sedam MCS), te
potres kod Ludbrega od 4,6 stupnja Richterova ljestvice (sedam MCS)
1993. Glede podataka o ljudskim žrtvama, statistike u Hrvatskoj pamte
sljedeće potrese:
- Zagreb 1880., osam do devet stupnjeva MCS ljestvice; jedna žrtva
- Imotski 1942., devet stupnjeva; 18-20 žrtava
- Makarska, 1962., osam do devet stupnjeva; jedna žrtva.
- Dilj gora (Slavonski Brod) 1964., osam stupnjeva; dvije žrtve.
Međutim, za neke potrese u povijesti nema točnih podataka, iako se
zna da su nanijeli katastrofalne posljedice. U takve pripada razorni
potres u Dubrovniku 1667. Tada su, naime, po povijesnim izvorima koje
nam prenosi seizmolog inž. Ivica Sović, srušene sve gradske kuće, samo
su zidine ostale "uzgor". Zatim je grad zahvatio katastrofalni požar.
Jedan od najstarijih osvjedočenih potresa, iz 373. prije Krista, do
temelja je srušio Cavtat, i zacijelo ostavio stravične posljedice, ali
podataka o žrtvama također nema. Slično je i s još jednim potresom iz
starih vremena, onim s Paga, za koji se drži da je u more potopio dio
otoka, Casku.
Inače, u svijetu je kudikamo najtragičniji bio potres u kineskoj
pokrajini T'angshan, 1976., kad je poginulo 655.237 i ranjeno 799.000
ljudi.
(Hina) li vkn
301454 MET aug 95