VJESNIK: NEUM BIO KAMEN SMUTNJE

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - "Vjesnik" u rubrici 'Stajališta' objavljuje prvi dio članka Vladimira Žerjavića, umirovljenog stručnjaka UN-a za gospodarski razvoj. U njemu se Žerjavić osvrće na emisiju TV Parlament u kojoj se govorilo o potpisivanju splitske Deklaracije, posebice na istupe oporbenih čelnika Prkačina i Budiše koji "nisu propustili priliku da iznesu pred javnost 'stare grijehe stranke na vlasti u vođenju hrvatske politike prema BiH'". Objašnjavajući zašto reargira na njihov istup, Žerjavić piše: "Jedna od najvećih pogrešaka onih koji kritiziraju hrvatsku politiku u BiH jest u tome što oni ne sagledavaju djelovanje jedne i druge strane od početka agresije Srba na Hrvatsku i BiH, već od vremena sukoba Muslimana (poslije Bošnjaka), s Hrvatskim vijećem obrane. Smatram, naime, da je početno razdoblje od sredine 1991. do sredine 1992. odredilo daljnji razvoj događaja". Podsjećajući na tadašnje događaje, Žerjavić navodi istupe dr. Ive Komšića, za kojeg kaže kako "je i sam kritičar HDZ-ove politike" - iznesene u javnom tisku 1992. i 1993. godine. Navodi njegovu ocjenu izrečenu u 'Nedjeljnoj Dalmaciji' u kolovozu 1992. kako su najveći dužnosnici BiH 'govorili da se rat može izbjeći i da se ratu može suprotstaviti tako što se može popuštati toj sili i što će armija odigrati neku poozitivnu ulogu', a što smatra velikom zabludom koja je 'koštala narode BiH, ponajviše Muslimane i Hrvate'. Nadalje Žerjavić navodi Komšićev istup iz studenoga 1993. u kojem govori o zabludi vrha BiH i pometnji koju je on stvorio kod Muslimana koji su se dobrovoljno uključili u HVO, a nakon osnivanja Armije BiH. '(...) Tada su Hrvati bili odlučni da brane BiH i znamo da su je branili. Znamo da su tada Muslimani listom ulazili u postrojbe HVO-a, jer tada nisu imali svoju vojsku. Odvajanje se događa nakon redefiniranja političkih ciljeva, a to je u ratu nedopustivo, u ovom slučaju i katastrofalno za oba naroda', prenosi Žerjavić riječi dr. Komšića. Potom navodi i Komšićevo upozorenje iz 1992. kako 'BiH ne postoji kao država', jer je sredinom 1991. 'bila okupirana od rezervista iz Srbije i Crne Gore i od JNA povučene iz Slovenije i Hrvatske', i dalje piše: "To je bila žalosna istina, jer ni administrativno-upravni ni novčano-financijski sistem, kao i opskrba nisu funkcionirali. Tko si može uzeti za pravo da ospori HDZ-u u BiH da na teritoriju osvojenom po HVO-u osnuje jedan organizirani sistem, koji je omogućavao pučanstvu jedan normalan život? A da bi se mogao razlikovati od drugih dijelova i posebno onih okupiranih po Srbima, nazvan je 'Herceg-Bosnom'". Pojašnjavajući zatim kako je, nakon svega toga, došlo do sukoba Armije BiH i HVO-a, Žerjavić piše: "Napuštanje Muslimana HVO-a i prelaskom u Armiju BiH čak i s oružjem HVO-a nastojanje Armije BiH da preuzme vlast u srednjoj Bosni od Travnika do Kiseljaka - neizbježno je moralo dovesti do sporova, a potom i do vojnih sukoba. Do otvorenih i većih sukoba došlo je kad su Predsjedništvo i Vlada BiH objavili nužnost i svoja prava izlaska na more kod Neuma. Te su sukobe potakli i pokolji kod Ahmića izazvani britanskim obavještajcima, jer je Europska unija, zbog neaktivnosti, trebala dokaz o građanskom ratu u BiH. Tada se još nisu sagledale zakulisane igre Europske unije, kao što su jasne svima danas, pa je krivnja prebačena na hrvatsku stranu, jer se ona smatrala jačom, a dvostrukom žrtvom proglašeni su Muslimani. Potpuno je nelogično da je Predsjedništvo BiH odlučilo Armiju BiH usmjeriti prema srednjoj Bosni i moru, gdje je muslimanski narod u miru živio s hrvatskim. To je tim više neshvatljivo jer je već u to vrijeme Hrvatska zbrinjavala oko 280 tisuća izbjeglica iz BiH". (Hina) dd 290714 MET aug 95