SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) NEW YORK - Glavni tajnik UN Butros Butros-Gali je službeno preporučio da se do sredine studenog broj mirovnih snaga UN u Hrvatskoj smanji na 2.500 vojnika koji bi ostali u istočnoj Slavoniji. U izvješću Vijeću sigurnosti Butros-Gali je istakao da nakon hrvatskog oslobađanja okupiranih krajeva "više nema potrebe za pješačkim bataljunom" u tom području. Butros-Gali je rekao da će od 12 tisuća pripadnika UN u Hrvatskoj ostati samo dva bataljuna. BEČ - Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić, nakon razgovora s austrijskim kolegom Wolgangom Schuesselom (Vofgang Šisl), iznio je na konferenciji za novinare u Beču prve službene podatke o ukupnom broju žrtava nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja". S obzirom na opseg operacije broj žrtava nije bio velik, rekao je dr. Granić. Na hrvatskoj strani poginule su 174 osobe, a ranjeno je oko 1400 ljudi. Dosad su prema Granićevim riječima sa strane hrvatskih Srba evidentirane 524 žrtve. Od tog broja 124 osobe su identificirane i među njima je bilo 22-oje civila. No, ta brojka od 524 žrtve još nije konačna jer - kako je objasnio dr. Granić - nisu pridodani podaci s dijela područja kojega je nekada obuhvaćao sektor Sjever. Sve ćemo podatke kada budu konačni staviti na uvid Međunarodnom Crvenom križu, istaknuo je hrvatski ministar. BEČ - Stanje u regiji nakon akcije Oluja, američka mirovna inicijativa i bilateralni odnosi Austrije i Hrvatske bile su glavne teme razgovora ministara vanjskih poslova Hrvatske i Austrije dr. Mate Granića i Wolfanga Schuessela (Volfgang Šisl) danas prije podne u Beču. Govoreći nakon sastanka na konferenciji za novinare o razlozima za vojno-redarstvenu akciju Oluju, hrvatski ministar je istaknuo neuspjeh četverogodišnjih pregovora s pobunjenim Srbima, zatim neučinkovitost mandata UN-a u Hrvatskoj, te razvoj događaja u Bosni i Hercegovini, odnosno srpske prijetnje Bihaću. Bilateralni odnosi Austrije i Hrvatske vrlo se dobro razvijaju, ustvrdio je hrvatski ministar, potkrepljujući to i činjenicom da je upravo u procesu izrada nekoliko gospodarskih sporazuma između dviju zemalja. Austrijski vicekancelar i ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel također je izrazio zadovoljstvo dobrim razvojem odnosa dviju zemalja, te istaknuo kako je tijekom razgovora dr. Granić uklonio svaku sumnju da Hrvatska planira graditi nuklearnu centralu, kako je to nedavno objavljeno u austrijskim medijima. BEČ - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić govorio je poslijepodne u Beču na prvoj sjednici Stalnog odbora visokih dužnosnika OESS-a o hrvatskom stajalištu glede stanja u regiji, a posebno u svezi s vojno-policijskom akcijom "Oluja" te o stajalištu Hrvatske prema najnovijoj mirovnoj inicijativi. Kako je nakon sastanka izjavio dr. Granić još osjeća zabrinutost zemalja članica OESS-a za humanitarnu stranu problema, no više nitko ne dovodi u dvojbu opravdanost hrvatske vojno-redarstvene akcije kao i činjenicu da je ona omogućila nove mirovne napore. ZAGREB - Prema procjenama Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR), u Hrvatsku je s banjalučkog područja protjerano oko 11.500 Hrvata, što pokazuje da je to područje gotovo u cijelosti etnički očišćeno od hrvatskog pučanstva, izjavio je na redovitoj konferenciji za novinstvo glasnogovornik UN-a u Zagrebu Chris Gunness. Govoreći o humanitarnom stanju u Hrvatskoj, Chris Gunness je istaknuo da je stanje s izbjeglicama u blizini Vojnića stabilno. Dodao je da su u tijeku pregovori o "sudbini 700 Srba iz Knina koji se nalaze u bazi UN-a", te da će najvjerojatnije većina njih u subotu napustiti Hrvatsku. Vojni glasnogovornik UN-a, kanadski bojnik Donald Roy izvijestio je o stanju u bivšim sektorima UN-a u Hrvatskoj i istaknuo da je "stanje općenito mirno i stabilno, osim u bivšem istočnom sektoru, gdje je u blizini Osijeka i Vinkovaca bilo slučajeva sporadične pucnjave". KAIRO - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak je rekao da bi se sukob u BiH morao riješiti političkim putem i da bi ukidanje embarga na oružje dovelo samo do "još okrutnijeg rata". U srpnju je nekoliko muslimanskih zemalja, među kojima i Egipat, izrazilo spremnost poslati oružje bosanskim muslimanima ako oni to zatraže. Mubarak je naglasio kako bi ukidanje embarga ugrozilo snage UN na terenu, a među njima su i egipatski vojnici. "Nisam spreman dopustiti da naši sinovi pogibaju, jer ih tamo nisam poslao da ratuju, već da čuvaju mir", rekao je egipatski predsjednik. KOPENHAGEN - Danski je Vrhovni sud odobrio njemački zahtjev za izručenje vođe američkih neonacista Garya Laucka, za kojeg se sumnja da je dva desetljeća krijumčario zabranjenu nacističku literaturu u Njemačku. Jedan dužnosnik suda izjavio je da je odluka usvojena jednoglasno, no nije precizirao kada će biti izručenje. Prema izvorima njemačke službe sigurnosti, Lauckovo izručenje će biti važan presedan u borbi protiv desnog ekstremizma. Dok Njemačka strogo zabranjuje korištenje ili objavljivanje nacističkih simbola i ideologije, Danska, SAD, Kanada i druge zemlje imaju nešto liberalnije zakone kojima su se neonacisti koristili da bi objavljivali svoj materijal izvan domašaja njemačke policije. I dok danski sudovi širenje nacističke propagande ne smatraju ilegalnim, Lauckovi pisani i verbalni napadi na Židove smatraju se prekršajem, prema danskom zakonu kojim se kažnjava poticanje rasne mržnje. RIM - Talijanski vojni tužitelj Antonio Intelisano (Intelizano) je osudio odluku argentinskog prizivnog suda da ne odobri izručenje bivšeg nacista Ericha Priebkea (Erih Pribke) kojeg on želi izvesti pred sud zbog pokolja 335 civila u ardeatinskim spiljama u Rimu 1944., najtežem zločinu na talijanskom tlu tijekom 2. svjetskog rata. Prema njegovim riječima, neke zemlje, poput Francuske i Argentine, tumače upute UN tako da se za ratne zločine ne može odgovarati nakon što prođe 20 godina, ali se općenito smatra da zločini protiv čovječanstva ne zastarijevaju. A Italija Priebkea namjerava suditi po obje optužnice. Njemačka je odmah uputila svoj zahtjev za ekstradicijom Priebkea. Bonnsko Ministarstvo pravosuđa zahtjev je već poslalo u Buenos Aires. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i njemački kancelar Helmut Kohl u redovnom su telefonskom razgovoru raspravljali o krizi na području bivše Jugoslavije, priopćeno je iz ureda za odnose s javnošću ruskog predsjednika. I Rusija, pravoslavljem bliska Srbima, i Njemačka, koja ima dobre odnose s Hrvatskom, članice su petočlane Kontaktne skupine koja pokušava naći rješenje dugotrajnog sukoba na jugu Europe. Dvojica čelnika, nakon razgovora prošlog tjedna, potvrdila su Kohlov posjet Rusiji početkom rujna. (Hina) mm 241800 MET aug 95