OPORAVAK TALIJANSKOG GOSPODARSTVA: POLITIČARI NA ODMORU, LIRA RASTE

RASTE RIM, 22. kolovoza (Hina/AR) - Talijanska lira u kolovozu je gotovo nadoknadila pad vrijednosti u odnosu na njemačku marku, koja je u zadnje dvije godine porasla za gotovo 20 posto. Otkako su na talijanskoj političkoj pozornici započele oštre svađe između desnog centra, na čelu s tv-magnatom Silvijem Berlusconijem, i lijevog centra, na čelu s Massimom D'Alemom, čelnikom PDS-a (Demokratska stranka ljevice), ni talijanskom gospodarstvu nije išlo dobro. Nakon što je Berlusconi napustio vladu i nakon izbora nove, nestranačke vlade premijera Lamberta Dinija, koju podupiru stranke centra i lijevog centra (krajnja ljevica, odnosno stranka Komunistička obnova glasuje protiv vlade) i talijanskom gospodarstvu je krenulo. Dini je od proljeća do sada uspio uvesti mnoge promjene, zadobivši pritom simpatije Talijana, pa bi ga sada u svojim redovima htjele vidjeti i stranke desnog centra, koje su dosad uvijek glasovale protiv njegovih reformi, kao i one lijevog centra koje su ga podupirale u Parlamentu. Talijanski premijer uspio je potpuno obnoviti mirovinski sustav, koji je bio gotovo pred bankrotom. Iz blagajni mirovinskog osiguranja više se novaca odlijevalo nego li je u njih ulazilo, do čega je dolazilo iz više razloga, među ostalim i zato što je broj umirovljenika sve više rastao u odnosu na broj zaposlenih - umirovljenika gotovo da je bilo više nego li onih koji su uplaćivali u blagajne mirovinskog osiguranja. Uz to, i sustav obračunavanja mirovina bio je pogrešan: mirovine su se obračunavale prema prihodima, a ne prema uplatama u mirovinski fond pojedinog obveznika. Ubuduće će se mirovine obračunavati na osnovi uplata te će se u mirovinu odlaziti u starijoj dobi nego do sada. Taj će prelazak, naravno, biti postupan. Državni deficit, talijanska bolna točka, počeo se pod Dinijevom upravom smanjivati. Prema nekim podacima, prvi put poslije desetljeća rasta, deficit će ove godine krenuti suprotnim pravcem. Na taj će način Italija ponovno postati država s većom sigurnosti za strana ulaganja. Političko-gospodarsko nesigurno stanje dovelo je do pada lire u odnosu na marku i američki dolar. S jedne strane su za talijanske proizvođače poskupjele sirovine, ali je i talijanski proizvod na međunarodnom tržištu postao konkurentniji. Talijanski izvoz je porastao, a to je dalo nov poticaj gospodarstvu. Posebno dobre rezultate ostvarila je automobilska i općenito strojarska industrija. Više od polovice proizvodnje FIAT plasira na inozemna tržišta, a od jeseni će ta najveća talijanska privatna industrija izbaciti dva nova modela automobila, "Bravo" i "Brava". Predsjednik FIAT-a Gianni Agnelli drži da bi ti automobili mogli imati bolju prođu od "Punta", koji je srušio sve ranije rekorde te tvornice koje je postavio "Uno". Agnelli podupire Dinijevu vladu i drži da ne bi trebalo ići na izbore još najmanje godinu dana. Dinijeva je vlada, naime, trebala biti prijelazna, a njezina se zadaća trebala iscrpiti poslije donošenja nekih mjera poput mirovinske reforme, obnove zakona o televiziji itd., nakon čega se treba raspustiti Parlament i sazvati nove izbore. Nije moguće predugo imati nestranačku vladu, jer ona nije odraz volje birača. No, pred Italijom se nalaze nove zadaće, kao što je polugodišnje razdoblje predsjedanja Europskom unijom. Agnelli drži da se ni uoči ni tijekom toga semestra ne bi trebalo glasovati, jer bi predizborna atmosfera udaljila pažnju od europskih obveza. Talijanski političari sada su na odmoru, a lira raste, iz čega neki izvlače različite zaključke. No, sigurno je jedino da je Dini učinio mnogo više od onoga što je prognozirao i najveći optimist te da bi svaka stranka koja bi ga sada htjela smijeniti postala nepopularnom. Premijer, pak, kao da računa na to da će i dalje, duže od predviđenog, ostati na dužnosti, već radi na državnom proračunu za sljedeću godinu te najavljuje velike radove na jugu Italije koji bi trebali probuditi zaostali jug zemlje (od ukupnoga talijanskog izvoza u vrijednosti 28.000 milijardi lira, na regiju Calabriju, najjužniju na apeninskoj čizmi, otpada samo 13 milijardi lira, dok je samo Milano izvezao više od 4.300 milijardi lira). (Hina) st br 221255 MET aug 95