HEP: OBNOVA ELEKTRIČNE MREŽE NA OSLOBOĐENIM PODRUČJIMA

ZAGREB, 21. kolovoza (Hina) - Vojno-redarstvenom akcijom "Oluja" oslobođeni su prostori na kojima Hrvatska elektroprivreda (HEP) ima velik broj izuzetno značajnih elektroenergetskih objekata, trafostanica i dalekovoda. U hidroenergetskim objektima instalirano je oko 300 MW (megavata) snage, tim područjem prolazi jedan od najznačajnijih 400 kV (kilovoltnih) dalekovoda koji povezuje južni i sjeverni dio Hrvatske, a upravo su na dalekovodnoj mreži najveća oštećenja. "Ključni je problem deminiranje terena, te nakon toga temeljita obnova dalekovodne i niskonaponske mreže", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare generalni direktor HEP-a Damir Begović. On je naglasio da svi veći centri i naselja gdje ima ljudi, kao što su Knin, Obrovac, Benkovac, Gračac, Petrinja, Vojnić, Lički Osik, Kostajnica i drugi, već imaju električnu energiju. #L# Reverzibilna Hidroelektrana Obrovac, čija je vrijednost oko milijardu dolara, snage 276 MW, u gotovo je netaknutom stanju, ali je zbog njezinog lošeg održavanja u HEP-u odlučeno da se izvrši generalni remont, a, po Begovićevim rječima, očekuje se da elektrana bude potpuno pogonski spremna za oko mjesec dana. Hidroelektrana Manojlovac, odnosno Miljacka (jer će joj se vratiti naziv koji je imala do 1956.), snage 24 MW, već je u pogonu i od njezina četiri rade tri agregata, a jedan je spreman za remont. Izuzetno teškim Begović ocjenjuje stanje prijenosne mreže, pogotovo dalekovoda Obrovac-Knin te Benkovac-Bilice. Dalekovod Bilice-Knin bio je manje oštećen pa je dan kada je Knin dobio električnu energiju, 11. kolovoza, za HEP dan kada je bivši južni sektor priključen na elektroenergetski sustav. U HEP-u se nadaju da će u bivšem sjevernom sektoru krajem ovog tjedna pustiti u pogon 110 kV dalekovod Praćno-Sisak te trafostanicu u Petrinji čime bi to područje imalo potpuno napajanje. Navodeći prioritete obnove i okvirne rokove njihova završetka, Begović je uz ostalo ukazao na važnost 400 kV dalekovoda Meline-Obrovac, jer se njegovim uključivanjem na najbolji način elektroenergetski povezuju sjeverni i južni dio Hrvatske. Prioritet je, dodaje, i 220 kV dalekovod Brinje-Mraclin, koji je znatno oštećen, ponegdje potpuno srušen, pa će se praktično na oko 40 kilometara ponovno graditi. Govoreći o štetama na distributivnoj mreži, Begović uz ostalo ističe da je mreža u potpunosti uništena, primjerice u području općina Skradina, Oklaja ili Saborskog, napajanja nema ni područje Vrlike gdje je 35 kV dalekovod kod Peruče miniran, te područje Kijeva, Cetine, Maljkova, i još neka područja, kao npr. Kistanja i Srba koja još nisu ni dostupna ekipama HEP-a. U roku 10 do 15 dana očekuje se završetak obnove na području Ličkog Petrovog Sela ili Rakovice. U nekim pak naseljima privremeno su instalirani agregati (npr. Plaško, Slunj, Kostajnica i drugi). Uz deminiranje, što je ključni problem, Begović upozorava i na problem što su u mjestima koja su napuštena ostavljeni uključeni svi potrošači pa se, i zbog opasnosti od požara, a takvih je slučajeva već bilo, mora paziti kako se pušta, odnosno priključuje električna energija. "Mora se postupati izuzetno oprezno i postupno", kaže Begović. Generalni direktor HEP-a napominje da u ovom trenutku još nije poznata ukupna šteta kao ni ritam popravaka. Ti će se troškovi planirati u rebalansu godišnjeg plana HEP-a, koji bi trebao biti gotov sredinom rujna. "Rebalansom plana, sredstva će se usmjeriti na sanaciju, popravak i povezivanje tog područja na elektroenergetski sustav Hrvatske", kazao je Begović, odbacujući mogućnost da ti troškovi utječu na cijenu, odnosno eventualno povećanje cijene električne energije. (Hina) bn mn 211453 MET aug 95