Piše: Tamara Marinković (Hina) ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Nakon oslobađanja okupiranih hrvatskih područja u akciji "Oluja", među prvim službama koje su uspostavljene u oslobođenim mjestima, ponegdje i samo nekoliko sati nakon
ulaska Hrvatske vojske, bila je zdravstvena služba. "Kao i nakon akcije 'Bljesak', smatrali smo da je vrlo važno što hitnije uspostaviti zdravstvenu službu zbog ljudi koji su tamo zatečeni i zbog što skorijeg povratka prognanika. U psihološkom smislu, postojanje zdravstvene službe stvara osjećaj sigurnosti pa je i važan element povratka", istaknuo je u razgovoru za Hinu pomoćnik ministra zdravstva dr. Željko Reiner.
Piše: Tamara Marinković (Hina)
ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Nakon oslobađanja okupiranih hrvatskih
područja u akciji "Oluja", među prvim službama koje su uspostavljene u
oslobođenim mjestima, ponegdje i samo nekoliko sati nakon ulaska
Hrvatske vojske, bila je zdravstvena služba. "Kao i nakon akcije
'Bljesak', smatrali smo da je vrlo važno što hitnije uspostaviti
zdravstvenu službu zbog ljudi koji su tamo zatečeni i zbog što
skorijeg povratka prognanika. U psihološkom smislu, postojanje
zdravstvene službe stvara osjećaj sigurnosti pa je i važan element
povratka", istaknuo je u razgovoru za Hinu pomoćnik ministra zdravstva
dr. Željko Reiner. #L#
Zdravstvene ustanove u koje je ušla hrvatska vlast zatečene su, po
Reinerovim riječima, u neredu i vrlo zapuštenom stanju. Iako su
građevinski u većini očuvani, objekti su devastirani nebrigom jer se u
proteklih pet godina u njih nije ništa ulagalo. "Zatekli smo relativno
mnogo sanitetskog materijala i lijekova koje Srbi nisu stigli
odnijeti, a treba znati da su ih od pojedinih humanitarnih
organizacija dobivali u golemim količinama, znatno više nego slobodna
područja. Također smo zatekli uglavnom sav inventar i aparaturu koja
je u većini slučajeva ispravna", ističe Reiner.
"Kod ulaska u oslobođena mjesta, bilo je nužno provesti niz radnji
kako bi se uspostavila zdravstva služba. To znači provesti asanaciju
terena (identifikacija poginulih, sudskomedicinska obrada, kontrola
pitke vode), opskrbu lijekovima i sanitetskim materijalom, formirati
liječničke ekipe, te uspostaviti labaratorijske službe i adaptirati
ambulante (manji dio i građevinski obnoviti). Najveći je dio posla
obavljen, ali problem i dalje ostaje", po Reinerovim riječima, "nabava
sanitetskih vozila, kojih u ovom trenutku nedostaje barem dvadesetak."
Podsjećajući i na potrebu obnove bolnica, stradalih neposredno prije
"Oluje" u Otočcu i Vinkovcima, koje će se morati sanirati, dr. Reiner
procjenjuje da će za sve aktivnosti vezane uz sanaciju oštećenja i
normalan rad zdravstva biti potrebno osigurati više od 60 milijuna
kuna. "Tu treba spomenuti i velike napore zdravstvene službe u
osiguranju skrbi za konvoje srpskih izbjeglica koji su odlučili otići
iz Hrvatske kada je bilo mobilno 20 liječničih ekipa, a isto tako i
veliku ulogu zdravstvenih djelatnika u prihvatu Hrvata prognanih iz
Vojvodine i Banje Luke", rekao je Reiner.
Na oslobođenom području Hrvatske primarna zdravstvena zaštita
uspostavljena je u gotovo svim mjestima gdje je postojala i prije
rata.
Tako u kninskom Medicinskom centru trenutačno radi šezdesetak
djelatnika, među kojima i dio djelatnika koji je tamo zetečen, njih
25. Ostatak službe osiguravaju djelatnici iz Zadra (22 zdravstvena
djelatnika), Šibenika (pet) i Pule (10). Također su osposobljeni
domovi zdravlja u Benkovcu, Obrovcu, Gračacu i Korenici s po jednom
liječničkom ekipom (liječnik, sestra, vozač). Za nekoliko dana, kada
se poboljša sigurnosno stanje, isto će biti i u Udbini i Donjem Lapcu.
U oslobođenom dijelu Sisačko-moslavačke županije najveći je
medicinski centar u Petrinji, koji je za vrijeme rata bio premješten u
bolnicu u Sisku. U ovom trenutku ustanova se obnavlja i tamo radi 25
medicinskih sestara, sedam liječnika opće medicine i devet
specijalista, od ukupno 25 liječnika prije rata. Oni uglavnom pružaju
primarnu zdravstvenu zaštitu, a specijalistička služba radi
konzilijarno iz sisačke bolnice.
"U Glini imamo veliku bolnicu, jedan od tzv. 'političkih objekata',
kao i u Kninu, čiji su kapaciteti neprimjereni broju pučanstva",
ističe Reiner. 1990. glinski Medicinski centar imao je 113 djelatnika,
od kojih je danas na raspolaganju 93-oje, ali su raspršeni po cijeloj
Hrvatskoj. Sada su tamo četiri liječnika opće medicine i šest sestara,
a specijalistička skrb obavlja se u sisačkoj bolnici. U ostalim
mjestima - Kostajnici, Dubici, Mošćenici, Vojniću, Vrginmostu, Lasinji
i Topuskom osigurana je primarna zdravstvena zaštita s po jednom
liječničkom ekipom.
U Šibenskoj županiji proradio je Dom zdravlja u Drnišu te ambulanta u
Oklaju, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji iz sinjskog Doma zdravlja
premještena je jedna liiječnička ekipa u Vrliku i Kijevo.
U Karlovačkoj županiji liječnička ekipa iz slunjskoga Doma zdravlja
patronažno pokriva i Rakovicu i Cetingrad, a jedna ekipa iz
karlovačkoga Doma zdravlja Turanj, Krnjak, Saborsko i Plaški. U
Ličko-senjskoj županiji dom zdravlja uspostavljen je u Ličkom Osiku, a
liječnička ekipa iz Doma zdravlja u Otočcu patronažno pokriva Vojnić i
Vrhovine.
"Usporedo s uspostavom djelatnosti, sve se priprema i za povratak
zdravstvenih radnika iz tih područja koji sada rade diljem Hrvatske, a
istodobno se interesiramo za sve djelatnike koji bi bili spremni
privremeno ili trajno otići raditi na ta područja", istaknuo je Reiner
i dodao da zanimanje i za jedno i za drugo postoji.
Zasad nije moguće procijeniti koliko će kapaciteta i ljudi zdravstvo
na tim područjima trebati, jer sve ovisi o tome koliko će pučanstva
ubuduće ovdje živjeti. Međutim, nesumnjivo je, drži Riner, da će biti
nužna reogranizacija pojedinih kapaciteta, a stvarne će potrebe
pokazati i tržišni mehanizam koji se uvodi u zdravstvo.
(Hina) mt mp
211203 MET aug 95